Категорије

Dr Peter Vukman
Univerzitet u Segedinu, Istorijski institut
Segedin, Mađarska

 

SOCIJALNA KOMPOZICIJA I SVAKODNEVNI ŽIVOT INFORMBIROVACA U MAĐARSKOJ (1948–1980)

God. XXXVI, 1/2018, str. 133–146
https://doi.org/10.29362/ist20veka.2018.1.vuk.133-146

 

APSTRAKT/REZIME: Kao direktna, ali neočekivana posledica izbijanja sovjetsko-jugoslovenskog sukoba, u Sovjetskom Savezu i njegovim istočnoevropskim satelitskim državama uspostavljene su tzv. Kominformističke ili zajednice ibeovaca. Njihova zajednica je organizovana i u Mađarskoj, na prelomu 1948-1949. Ibeovci emigranti u Mađarskoj formirali su prilično malu i zatvorenu zajednicu koja je bila predmet mnogih unutrašnjih sukoba, ličnih rivalstava, stvarnih i zamišljenih pritužbi. Većina emigranata stigla je u Mađarsku iz susednih jugoslovenskih republika. Etnički, većina njih su bili Srbi, a društveno, potiču iz nižih socijalnih slojeva. Većina njih potiču iz sela ili su bili prvi generacijski stanovnici grada. Emigranti su se susretali sa ozbiljnim teškoćama u svakodnevnom životu, materijalnim i finansijskim uslovima i smeštaju. Ovi problemi su postepeno rešeni sredinom pedesetih godina. Ipak, u nekim aspektima, emigranti su živeli na barem istom nivou, ili čak iznad nivoa, svakodnevnih Mađara. Staljinova smrt i spor i dugotrajan proces normalizacije između Sovjetskog Saveza i Jugoslavije i posledično poboljšanje odnosa između Jugoslavije i Mađarske doveli su do raspada emigrantske zajednice u Mađarskoj 1954. godine. Emigranti su postali marginalizovani i izgubili su opravdanje za svoje dalje političke aktivnosti, koje su pokrenule mnoge lične dileme. Većina emigranata je ostala u Mađarskoj i postala apolitična, ali je mali deo ostao politički aktivan čak i u 1960-im i 1970-im godinama.

 

KLJUČNE REČI: Sovjetsko-jugoslovenski sukob, jugoslovensko-mađarski odnosi, ibeovci, kominformovci

 

REFERENCE:

  • Banac, Ivo. With Stalin against Tito. Cominformist Splits in Yugoslav Communism. Ithaka–London: Cornell University Press, 1988.
  • Cvetković, Srđan. Između srpa i čekića. Represija u Srbiji 1944–1953. Beograd: ISI, 2006.
  • Cvetković, Srđan. Između srpa i čekića 3. Obrici otpora komunističkom režimu u Srbiji 1944–1991. Beograd: ISI, 2013.
  • Cvetković, Srđan. „Politika represije u Srbiji i Jugoslaviji 1944–1985. Pokušaj kvantifikacije i komparacije nekih parametara političke represije u Srbiji i Jugoslaviji 1944–1985”. Istorija 20. veka, 2, (2008), 272–315.
  • Cvetković, Vladimir Lj. Pogled iza gvozdene zavese. Jugoslovenska politika prema zemljama narodne demokratije u susedstvu 1953–1958. Beograd: INIS, 2013.
  • Dragišić, Petar. Jugoslovensko-bugarski odnosi 1944–1949. Beograd: INIS, 2007.
  • Dragišić, Petar. „Napred – List jugoslovenskih emigranata (pristalica Kominforma) u Bugarskoj”. Tokovi istorije, 3–4, (2005), 125–142.
  • Gibianski, Leonid. “The 1948 Soviet–Yugoslav Conflict and the Formation of the ‘Socialist Camp’ Model”. In: The Soviet Union in Eastern Europe, 1945–89. Eds. Odd Arne Westad, Sven Holtsmark and Iver B. Naumann, 26–46. New York: St. Martin’s Press.
  • Gibianskii, Leonid. “The Soviet Bloc and the Initial Stage of the Cold War. Archival Documents on Stalin’s Meetings with Communist Leaders of Yugoslavia and Bulgaria, 1946–1948”. Cold War International History Project Bulletin, (March, 1998), 112–134.
  • Honvári, János. “A hatalmi „elit” jövedelme az 50-es években.” http://archivnet.hu/gazdasag/a_hatalmi_elit_jovedelme_az_50es_evekben.html, downloaded on 25 June 2013.
  • Luburić, Radoica. „Jugoslovenska informbirovska emigracija između iluzija i stvarnosti (1948–1953)”. Istorijski zapisi, LXX, (1997), 1–26.
  • Mitrović, Momčilo. „Ibeovci u Srbiji 1948–1952. u partijskim izveštajima”. In: Jugoslovensko-sovjetski sukob 1948. godine. Zbornik radova sa naučnog skupa. Urednik Petar Kačavenda, 223–234. Beograd: ISI, 1999.
  • Mitrović Momčilo, i Slobodan Selinić, „Jugoslovenska informbiroovska emigracija u istočnoevropskim zemljama, 1948–1964”. Tokovi istorije, 1–2, (2009), 31–54.
  • Mitrović, Momčilo. Tri dokumenta o ibeovcima. Beograd: INIS, 2009.
  • Perović, Jeronim. “The Tito–Stalin Split. A Reassesment in Light of New Evidence”. Journal of Cold War Studies, 2, (2007), 32–63.
  • Rajak, Svetozar. “The Cold War in the Balkans, 1945–1956”. In: The Cambridge History of the Cold War, I. Eds. Melvyn P. Leffler–Odd Arne Westad, 198–220. Cambridge: Cambridge University Press, 2010.
  • Selinić, Slobodan. Jugoslovensko-čehoslovački odnosi (1945–1955). Beograd: INIS, 2010.
  • Shoup, Paul S. The East European and Soviet data handbook. Political, social, and developmental indicators, 1945–1975. Stanford–New York: Columbia University Press, 1981.
  • Valuch, Tibor. Magyar hétköznapok. Fejezetek a mindennapi élet történetéből a második világháborútól az ezredfordulóig. Budapest: Napvilág, 2013.
  • Vojtěchovský, Ondřej. Z Prahy proti Titovi! Jugoslávská informbyrovská emigrace v Čehoslovensku. Praha: Univerzita Karlova v Praze, Filozofická fakulta, 2012.
  • Vukman, Péter. „Harcban Tito és Rankovics klikkje ellen” Jugoszláv politikai emigránsok Magyarországon (1948–1980). Budapest–Pécs: ÁBTL–Kronosz, 2017.
  • Vukman, Péter. “Jugoslovenski politički emigranti u Mađarskoj (1948–1949)”. U: Mađari i Srbi sa dve strane promenjive granice 1941–1948. Tematski zbornik radova. Urednici Hornyák Árpád, Zoran Janjetović i László Bíró, 351–383. Budapest: MTA BTK Történettudományi Intézete, 2016.