Категорије

Msr Dunja Radojević
Balkanološki institut SANU, Beograd, Republika Srbija

 

PRILOG PROUČAVANJU SRPSKO-RUSKIH KULTURNIH VEZA: JOVAN CVIJIĆ I RUSKA INTELIGENCIJA POČETKOM 20. VEKA

God. XLIV, 1/2026, str. 1–14
https://doi.org/10.29362/ist20veka.2026.1.rad.1-14

 

APSTRAKT/REZIME:

Ima­ju­ći u vi­du sa­zna­nje da u isto­rij­skim izvo­ri­ma ra­zli­či­te provenijenci­je po­sto­je sve­do­čan­stva, ma­da po­ma­lo spo­ra­dič­na, o ve­za­ma istak­nu­tog srp­skog na­uč­ni­ka Jo­va­na Cvi­ji­ća s ru­skim na­uč­ni­ci­ma, umet­ni­ci­ma i slo­ve­no­fi­li­ma, ovim smo ra­dom na­sto­ja­li da uka­že­mo na po­tre­bu nji­ho­vog ce­lo­vi­ti­jeg pro­u­ča­va­nja. Isto­vre­me­no, po­u­zda­nost po­je­di­nih izvo­ra omo­gu­ći­la je da sa­gle­da­mo te­me ko­je se pri­tom otva­ra­ju, kao i da do­ne­se­mo pr­ve za­ključ­ke. U is­tra­ži­vač­kom smi­slu, kao jed­no od po­seb­no in­tri­gant­nih pi­ta­nja na­met­nu­lo se krat­ko­traj­no, ali ne i ne­va­žno, po­znan­stvo Jo­va­na Cvi­ji­ća i Mak­si­ma Gor­kog, po­go­to­vo s ob­zi­rom na sa­dr­ži­nu raz­go­vo­ra ko­ji su vo­di­li, a ko­ji se, iz­me­đu osta­log, ti­cao su­štin­skih nacional­nih ka­rak­te­ri­sti­ka Sr­ba i Ru­sa.

 

KLJUČNE REČI: Kra­lje­vi­na Sr­bi­ja, Ru­si­ja, Jo­van Cvi­jić, Mak­sim Gor­ki, slo­ven­stvo, in­te­li­gen­ci­ja, knji­žev­ni­ci, umet­ni­ci

 

REFERENCE:

  • Ari­as-Vi­hil’, Ma­ri­na M. Rus­ska­ja re­vo­lu­ci­ja go­to­vi­las’ na Ka­pri… Mi­ha­il Per­vu­hin o rus­skoj ko­lo­nii na Ka­pri (po ma­te­ri­a­lam Ar­hi­va A. M. Gor’ko­go). Mo­skva: Na­uch. Zhur­nal, IMLI RAN, 2017.
  • Cvi­jić, Jo­van. Anek­si­ja Bo­sne i Her­ce­go­vi­ne i srp­sko pi­ta­nje. Be­o­grad: Dr­žav­na štam­pa­ri­ja Kralje­vi­ne Sr­bi­je, 1908.
  • Cvi­jić, Jo­van. Ge­o­graf­ski i kul­tur­ni po­lo­žaj Sr­bi­je. Sa­ra­je­vo: Izda­nje M. Đ. Đur­đe­vi­ća, 1914.
  • Cvi­jić, Jo­van. Go­vo­ri i član­ci, I. Be­o­grad: Na­pre­dak, 1921.
  • Cvi­jić, Jo­van. O na­ci­o­nal­nom ra­du: Pre­da­va­nje odr­ža­no u „Ko­lu srp­skih se­sta­ra“ 18. fe­bru­a­ra 1907. Be­o­grad: SKG, 1907.
  • Cvi­jić, Jo­van. Zna­čaj Bo­sne i Her­ce­go­vi­ne za srp­ski na­rod. Be­o­grad: SKZ, 1908.
  • Cvi­ji­će­va knji­ga. Be­o­grad: SKZ 1927.
  • Ču­bri­lo­vić, Va­sa. Se­ća­nja. Pri­re­dio Va­si­li­je Đ. Kre­stić. Be­o­grad: Vu­ko­tić Me­dia, 2022.
  • De­di­jer, Vla­di­mir. Sa­ra­je­vo 1914. Be­o­grad: Pro­sve­ta, 1966.
  • Đor­đe­vić, Di­mi­tri­je. Ca­rin­ski rat Au­stro-Ugar­ske i Sr­bi­je 1906–1911. Be­o­grad: Isto­rij­ski institut, 1962.
  • Đor­đe­vić, Di­mi­tri­je. Mi­lo­van Mi­lo­va­no­vić. Be­o­grad: Pro­sve­ta, 1962.
  • Ek­me­čić, Mi­lo­rad. Stva­ra­nje Ju­go­sla­vi­je 1790–1918, II. Be­o­grad: Pro­sve­ta, 1989.
  • Jo­vić, Vi­doj­ko i Alek­san­dar Ko­stić (ur). Jo­van Cvi­jić: Ži­vot, de­lo, vre­me. Po­vo­dom 150 go­di­na od ro­đe­nja. Be­o­grad: Ge­o­graf­ski in­sti­tut „Jo­van Cvi­jić“ SANU, 2015.
  • Mi­lo­va­no­vić Pe­šić, Ana, Je­le­na Ča­lić, Mar­ko D. Pe­tro­vić i Alek­san­dra Ter­zić (prir). Iz be­le­žni­ca Jo­va­na Cvi­ji­ća: Pri­ka­zi i tu­ma­če­nja. Be­or­gad: Ge­o­graf­ski in­sti­tut „Jo­van Cvi­jić“ SANU, 2017.
  • Mu­ra­to­va, D. M. Gor’kij na Ka­pri 1911−1913. Le­nin­grad: Aka­de­mi­ja na­uk SSSR, In­sti­tut rus­skoj li­te­rat­tury, 1971.
  • Na­uč­no de­lo Jo­va­na Cvi­ji­ća. Po­vo­dom pe­de­se­to­go­di­šnji­ce nje­go­ve smr­ti, 2. Be­o­grad: SANU, 1982.
  • No­va­ko­vić, Sto­jan. Naj­no­vi­ja bal­kan­ska kri­za i srp­sko pi­ta­nje. Be­o­grad: Štam­pa­ri­ja „Štam­pa“ St. M. Iv­ko­vi­ća i Komp., 1910.
  • Ra­de­nić, An­dri­ja. „Au­stro-ugar­ski pla­no­vi pro­tiv Sr­bi­je u ve­zi sa anek­si­jom Bo­sne i Hercegovine“. U: Ju­go­slo­ven­ski na­ro­di pred Pr­vi svet­ski rat. Ured­nik Va­sa Ču­bri­lo­vić, 789–897. Be­o­grad: SANU, 1967.
  • Spi­ri­do­no­va, Li­di­ja Alek­se­ev­na. Na­sto­jash­hij Gor’kij: Mify i re­al’nost’. (Mo­skva: Ros­sij­ska­ja aka­de­mi­ja na­uk, In­sti­tut mi­ro­voj li­te­rat­tury im. A. M. Gor’ko­go, 2013).
  • Stan­ko­vić, Ste­van M. „Jo­van Cvi­jić (1865–1927). Pred­sed­nik Srp­ske kra­ljev­ske aka­de­mi­je 1921–1927. go­di­ne“. U: Pred­sed­ni­ci Dru­štva srp­ske slo­ve­sno­sti, Srp­skog uče­nog dru­štva, Srp­ske kra­ljev­ske aka­de­mi­je, Srp­ske aka­de­mi­je na­u­ka i Srp­ske aka­de­mi­je na­u­ka i umest­no­sti, II. Urednici Zo­ran Kne­že­vić i Ži­vo­rad Če­li­ko­vić, 245–297. Be­o­grad: SANU, 2023.
  • Stan­ko­vić, Ste­van M. Jo­van Cvi­jić – da­ro­vi­ta i ose­ćaj­na du­ša. Be­o­grad: Srp­sko geo­graf­sko društvo, 2006.
  • Sto­i­mi­ro­vić Jo­va­no­vić Mi­lan. Si­lu­e­te sta­rog Be­o­gra­da. Be­o­grad: Pro­sve­ta, 2008.
  • Sto­ja­no­vić, Ni­ko­la. Bo­san­ska kri­za 1908–1914. Sa­ra­je­vo: Ve­se­lin Ma­sle­ša, 1958.
  • Tru­bec­ki, Gri­go­ri­je Ni­ko­la­je­vič. Rat na Bal­ka­nu 1914–1917. i ru­ska di­plo­ma­ti­ja. Be­o­grad: Pro­sve­ta, 1994.
  • U spo­men tri­de­se­to­go­di­šnji­ce smr­ti Jo­va­na Cvi­ji­ća. Be­o­grad: Ge­o­graf­ski in­sti­tut–Na­uč­no de­lo, 1957.
  • Va­so­vić, Mi­lo­rad. „Jo­van Cvi­jić (1865–1927)“. U: Ži­vot i de­lo srp­skih na­uč­ni­ka, 2. Ured­ni­ci Mi­lo­je R. Sa­rić i Vla­dan D. Đor­đe­vić, 235–323. Be­o­grad: SANU, 1997.
  • Va­so­vić, Mi­lo­rad. Jo­van Cvi­jić – na­uč­nik, jav­ni rad­nik i dr­žav­nik. No­vi Sad: Izda­vač­ka knji­žni­ca Zo­ra­na Sto­ja­no­vi­ća, 1994.
  • Vu­če­nov Di­mi­tri­je. Ra­do­je Do­ma­no­vić: Ži­vot, do­ba i ge­ne­za de­la. Be­o­grad: Rad, 1959.