Категорије

Dr Vladana Putnik Prica
Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu
Beograd, Republika Srbija

 

ODGOVOR ARHITEKATA JUGOSLAVIJE NA ZDRAVSTVENE IZAZOVE I KRIZE 1918−1941.

God. XLI, 1/2023, str. 45–66
https://doi.org/10.29362/ist20veka.2023.1.put.45-66

 

APSTRAKT/REZIME:

Međuratni period na jugoslovenskom tlu bio je obeležen kulturnim, umetničkim i društvenim razvojem ali u isto vreme i ekonomskom i zdravstvenom krizom. Visoka stopa smrtnosti i kratak prosek životnog veka bili su prouzrokovani lošim stambenim uslovima i nedovoljno razvijenom svešću o neophodnosti dobre higijene. U svetlu takve nepovoljne zdravstvene slike, jugoslovenski arhitekti su na različite načine pokušali da aktivno učestvuju u njenom poboljšanju. Ovaj rad ima za cilj da sagleda kako su arhitekti svojim teorijskim i praktičnim radom na polju zdravstvene, stambene i školske arhitekture pomagali da se zdravstvena situacija promeni na bolje. Napori koji su jugoslovenski arhitekti sprovodili tokom međuratnog perioda na polju rešavanja zdravstvene krize predstavljaju temelje na osnovu kojih se u posleratnim godinama socijalističko društvo orijentisalo ka unapređenju zdravstvenih uslova svojih građana.

 

KLJUČNE REČI: arhitektura, zdravstvena kriza, Kraljevina Jugoslavija, moderna arhitektura

 

REFERENCE:

  • Abramović, Vladimir. „Život na gradskoj margini: zdravstveni, socijalni i prehrambeni aspekti življenja u Beogradu 1919−1941“. Acta historiae medicinae, stomatologiae, pharmaciae, medicinae, veterinae, 33, br. 1, (2014), 162−173. DOI: https://doi.org/10.25106/ahm.2014.0310
  • Banković, Angelina i Zlata Vuksanović Macura. Stvaranje modernog Beograda: od 1815. do 1964. iz zbirke Muzeja grada Beograda, katalog izložbe. Beograd: Muzej grada Beograda, 2019.
  • Barešić Marinić, Zrinka. „Okružni ured za osiguranje radnika u Osijeku“. U: Osječka arhitektura 1918.-1945. Urednici Julio Martinčić i Dubravka Hackenberger, 201−212. Osijek: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstveni i umjetnički razvitak, 2006.
  • Barešić Marinić, Zrinka. Arhitektica Zoja Dumengjić. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet, 2020.
  • Bjažić Klarin, Tamara. „Međunarodni natječaj za Zakladnu bolnicu i klinike Medicinskog fakulteta u Zagrebu 1930.-1931.“. Prostor, 20, br. 2, (2012), 283−295.
  • Bjažić Klarin, Tamara. Za novi, ljepši Zagreb! Arhitektonski i urbanistički natječaji međuratnog Zagreba 1918.-1941. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 2020.
  • Bjažić Klarin, Tamara. Ernest Weismann: društveno angažirana arhitektura 1916.-1939. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatski muzej arhitekture, 2015.
  • Blagojević, Ljiljana. Itinereri: Moderna i Mediteran. Tragovima arhitekata Nikole Dobrovića i Milana Zlokovića. Beograd: Univerzitet u Beogradu – Arhitektonski fakultet, Službeni glasnik, 2015.
  • Blau, Eve. “Isotype and Architecture in Red Vienna: The Modern Projects of Otto Neurath and Josef Frank”. Austrian Studies, 14, (2006), 227‒259. DOI: https://doi.org/10.1353/aus.2006.0014
  • Cohen, Jean-Louis. L’Architecture au futur depuis 1889. Paris: Phaidon, 2012.
  • Čalić, Mari-Žanin. Istorija Jugoslavije u 20. veku. Beograd: Klio, 2013.
  • Čorak, Željka. U funkciji znaka: Drago Ibler i hrvatska arhitektura između dva rata. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, Društvo povjesničara umjetnosti, 1981.
  • Dobrović, Nikola. Urbanizam kroz vekove I – Jugoslavija. Beograd: Naučna knjiga, 1950.
  • Gašić, Ranka. „Tuberkuloza na području Beograda i mere za njeno suzbijanje između dva svetska rata“. U: Istorija medicine, farmacije i narodne medicine. Urednici Momčilo Pavlović i Nadežda Pedović, 49−57. Beograd, Zaječar: Institut za savremenu istoriju i Istorijski arhiv „Timočka krajina“, 2007.
  • Gašić, Ranka. „Osnivanje Gradske bolnice u Beogradu 1935“. Istorija 20. veka, 1, (2012), 63−76. DOI: https://doi.org/10.29362/ist20veka.2012.1.gas.63-76
  • Kadijević, Aleksandar. „Život i delo arhitekte Dragiše Brašovana“. Godišnjak grada Beograda, XXXVII, (1990), 141–173.
  • Kadijević, Aleksandar. „Hrvatski arhitekti u izgradnji Beograda u 20. stoljeću“. Prostor, 19, br. 2, (2011), 467–477.
  • Kadijević, Aleksandar. „Arhitektonski opus Milana Zlokovića u Hrvatskoj između dva svjetska rata“. Prostor, 28, br. 2, (2020), 288−289. DOI: https://doi.org/10.31522/p.28.2(60).6
  • Kadijević, Aleksandar. „Ka održivoj sintezi: jugoslovenska međuratna vizuelna kultura u istoriografskom fokusu“. U: Arhitektura i vizuelne umetnosti u jugoslovenskom kontekstu: 1918–1941. Urednici Aleksandar Kadijević i Aleksandra Ilijevski, 11−12. Beograd: Univerzitet u Beogradu – Filozofski fakultet, 2021.
  • Maksimović, Branko. Ideje i stvarnost urbanizma Beograda 1830−1941. Beograd: Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, 1983.
  • Milanović, Jasmina. „Materinsko udruženje i Srpska majka u borbi za zdravstvenu zaštitu žena i dece“. U: 800 godina srpske medicine. Urednik Zoran Vacić, 449–460. Beograd: Srpsko lekarsko društvo, 2017.
  • Milašinović Marić, Dijana. Arhitekta Jan Dubovi. Beograd: Zadužbina Andrejević, 2001.
  • Mišić, Biljana. „Srednjoevropski uticaji na razvoj beogradske arhitekture 1919−1941“. Doktorska disertacija, Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet, Odeljenje za istoriju umetnosti, 2019.
  • Panić, Vanja. Milan Zloković: afirmacija modernizma. Beograd: Arhitektonski fakultet, 2011.
  • Pokrajac, Marija. „Beogradski arhitekta Milivoje Tričković (1895−1981)“. Nasleđe, XXII, (2021), 37−58. DOI: https://doi.org/10.5937/nasledje2122037P
  • Putnik Prica, Vladana. „Podizanje tri osnovne škole u Beogradu 1928. godine kao prekretnica u razvoju arhitekture školskih zgrada“. Nasleđe, XIX, (2018), 67−77. DOI: https://doi.org/10.5937/nasledje1819067P
  • Putnik Prica, Vladana. “The Role of Female Architects in Designing Schools in Belgrade (1918-1941)ˮ. In: MoMoWo Symposium 2018: Women’s Creativity since the Modern Movement (1918-2018). Editors Helena Seražin, Caterina Franchini and Emilia Garda, 1015−1024. Ljubljana: ZRC SAZU, France Stele Institute of Art History, 2018.
  • Putnik Prica, Vladana. “About the Development of Small Apartment Typology in Belgrade Interwar Architecture”. Зборник Матице српске за ликовне уметности, 47, (2019), 225−234.
  • Putnik Prica, Vladana. „Prilog proučavanju stambene arhitekture Alfreda Melameda u Beogradu (1933−1941)“. Nasleđe, XX, (2019), 137−150. DOI: https://doi.org/10.5937/nasledje1920137P
  • Putnik Prica, Vladana. „Modernizam i obrazovanje: usvajanje savremenih principa projektovanja škola u Beogradu (1930−1943)”. Zbornik seminara za studije moderne umetnosti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, 17, (2021), 63−75.
  • Putnik Prica, Vladana. „Povratak prošlosti: stambeno pitanje i kriza arhitekture stanovanja u novijoj srpskoj arhitekturi“. U: Kulturna baština i kriza: heritološki i arhitektonski aspekt. Urednik Aleksandar Kadijević, 81−96. Beograd: Filozofski fakultet, 2021.
  • Putnik Prica, Vladana. Stambena arhitektura Beograda 1918−1941. Beograd: Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, Univerzitet u Beogradu – Filozofski fakultet, 2021.
  • Radovanac Živkov, Ana. „Dom Radničke komore u Beogradu – istorija i arhitektura“. Saopštenja, L, (2018), 353−366.
  • Radovanac Živanov, Ana. „Arhitektura za radništvo: ustanove u međuratnoj Srbiji“. U: Arhitektura i vizuelne umetnosti u jugoslovenskom kontekstu: 1918–1941. Urednici Aleksandar Kadijević i Aleksandra Ilijevski, 94−102. Beograd: Filozofski fakultet, 2021.
  • Radović, Darja. „Željeznička kolonija u Maksimiru u kontekstu radničkih naselja nastalih u Zagrebu između dva svjetska rata”. Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 16, (1992), 199–215.
  • Radović Mahečić, Darja. Moderna arhitektura u Hrvatskoj 1930-ih. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, Školska knjiga, 2007.
  • Roth-Čerina, Mia. „Utjecaj pokreta za odgoj u prirodi na razvoj paviljonske škole: odabrani europski i hrvatski primjeri iz 30-ih godina 20. stoljeća“. Prostor, 19, br. 1, (2011), 60−73.
  • Stanković, Saša. Vlada Ilić: prvi moderni gradonačelnik Beograda. Beograd: Albion Books, 2018.
  • Stefanović, Tadija. „Tokovi u srpskoj arhitekturi (1935−1941)“. Doktorska disertacija, Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet, Odeljenje za istoriju umetnosti, 2014.
  • Toševa, Snežana. Branislav Kojić. Beograd: Građevinska knjiga, 1998.
  • Toševa, Snežana. Graditeljstvo u službi države: Delatnost i ostvarenja Arhitektonskog odeljenja Ministarstva građevina 1918−1941. Beograd: Muzej nauke i tehnike i Društvo konzervatora Srbije, 2018.
  • Vukotić Lazar, Marta i Đurđija Borovnjak. „Značaj arhitekte Stanka Kliske u unapređenju zdravstvene kulture Beograda u periodu nakon Drugog svetskog rata“. Acta historiae medicinae, stomatologiae, pharmaciae, medicinae, veterinae, 33/1, (2014), 93−117. DOI: https://doi.org/10.25106/ahm.2014.0110
  • Vukotić Lazar, Marta. Arhitekta Nikola Dobrović: život, delo i doba u kome je stvarao. Kosovska Mitrovica: Filozofski fakultet u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici, 2018.
  • Vuksanović Macura, Zlata. Život na ivici: stanovanje sirotinje u Beogradu 1918−1941. Beograd: Orion Art, 2012.
  • Vuksanović Macura, Zlata. „Pištolj-mala: najzaostalije nehigijensko naselje međuratnog Beograda“. Godišnjak grada Beograda, LIX, (2012), 129‒151.
  • Vuksanović Macura, Zlata i Angelina Banković. Mere grada: karte i planovi iz Zbirke za arhitekturu i urbanizam Muzeja grada Beograda. Beograd: Muzej grada Beograda, 2018.
  • Zemljak, Ivan. “Écoles nouvelles en Yougoslavie”. L’Architecture d’aujourd’hui, 2, (1933), 94−100.