Категорије

Dr Vladimir Krivošejev
Narodni muzej Valjevo
Valjevo, Republika Srbija

 

POSLEDICE PANDEMIJE ŠPANSKE GROZNICE U VALJEVSKOM SREZU 1918‒1919.

God. XXXIX, 1/2021, str. 35–52
https://doi.org/10.29362/ist20veka.2021.1.kri.35-52

 

APSTRAKT/REZIME:

Zahvatajući skoro celu planetu, pandemija španske groznice 1918/19. godine nije zaobišla ni stanovništvo okupirane Srbije, ni vojnike na Solunskom frontu. Eskalirala je neposredno po proboju fronta, a vrhunac je dostigla u trenucima euforije zbog oslobođenja. Cilj ovoga rada jeste da ukaže na mogući put dolaska i hronologiju razvoja epidemije u Valjevskom srezu, kao i na broj žrtava koje je ona tu odnela. Rezultati analize crkvenih knjiga umrlih, i to na skoro stopostotnom uzorku, ukazuju da je masovno umiranje od posledica epidemije otpočelo tokom druge polovine oktobra u ravničarskim delovima sreza, ali da je tu mortalni udar bio relativno slab. Odatle se epidemija širila na udaljenija i nepristupačnija brdsko-planinska sela, gde je smrtnost bila veoma visoka, u pojedinim naseljima umrlo je više od 9% stanovništva. Glavni mortalni udar epidemije je trajao do pred kraj 1918. godine, a posle toga se u naseljima gde je prethodno smrtnost bila veća uočavaju slabije posledice u odnosu na naselja gde je bila manja.

 

KLJUČNE REČI: epidemija 1918, pandemija, španski grip, španska groznica, španska influenca, španska bolest, Prvi svetski rat, Srbija, Valjevo, Valjevski srez

 

REFERENCE:

  • Aranđelović, Natalija. Dnevnik 1915–1918. Beograd: Istorijski arhiv Beograda, 2018.
  • Đenić, Milisav. „Epidemije tifusa i španske groznice na Zlatiboru u vreme Prvog svetskog rata“. Užički zbornik, 14, (1985), 151–164.
  • Gavrilović, Živojin. „Pandemija španske groznice u Šajkaškoj 1918–1919“. Medicinski pregled, 7−8, (1995), 277–280.
  • Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31. januara 1921. Sarajevo: Državna štamparija, 1932
  • Krivošejev, Vladimir. Oslobođenje Valjeva u Velikom ratu 30. oktobra 1918. Valjevo: Književni klub Valjeva, 2018.
  • Krivošejev, Vladimir. „Prilog proučavanju pandemije španske groznice u selima Valjevskog kraja“. Glasnik Istorijskog arhiva Valjevo, 54, (2020), 61–97.
  • Krivošejev, Vladimir. „Smrt u Krčmaru: prilog kvantifikaciji žrtava pandemije španskog gripa 1918. godine“. Etnoantropološki problemi, vol. 15, sv. 2, (2020), 601–626.
  • Krivošejev, Vladimir, Jelena Krivošejev i Alen Radosavljević. „Smrtne posledice epidemije španske groznice 1918. godine u Kameničkom srezu valjevskog okruga“, (rad poslat 25. aprila 2020. uredništvu Vojnoistorijskog časopisa; recenzentski prihvaćen; u pripremi za štampu).
  • Milenković, Toma. Trstenik i okolina u Prvom svetskom ratu: 1914–1918. Beograd: Institut za savremenu istoriju, 2007.
  • Nik, Alfred. „Historiografija vojnog saniteta Jugoslovenskih zemalja, II dio: 1912–1919”. Acta historica Medicinae, Pharmaciae, Veterinae, X/1–2, (1969), 219–239.
  • Popović, Ljubodrag. „Prilozi za istoriju užičkog kraja u Prvom svetskom ratu: gubici u stanovništvu od 1912–1918“. Užički zbornik, 14, (1985), 137–150.
  • Popović, Ljubodrag. „Popis stanovništva Valjevskog okruga u I svetskom ratu“. Glasnik Istorijskog arhiva Valjevo, 34, (2000), 159–170.
  • Radusin, Milorad. “The Spanish Flu: Part I: the first wave”. Vojnosanitetski pregled, 69, 9, (2012), 812–817.
  • Radusin, Milorad. “The Spanish Flu: Part II: the second and third wave”. Vojnosanitetski pregled, 69, 10, (2012), 917–922.
  • Trajković, Ljubica. Kazivanja o starom Valjevu. Valjevo: privatno izdanje Dragoljuba Trajkovića, 1980.