Prof. dr Ondrej Vojtjehovski
Filozofski fakultet, Karlov univerzitet, Prag, Češka Republika
JUGOSLOVENSKA INFORMBIROVSKA EMIGRACIJA: POGLED IZ ČEHOSLOVAČKE
God. XLIV, 1/2026, str. 125–146
https://doi.org/10.29362/ist20veka.2026.1.voj.125-146
APSTRAKT/REZIME:
U članku se iznose rezultati istraživanja o jugoslovenskoj informbirovskoj emigraciji u vreme sukoba Tito–Staljin od 1948. do 1954. godine. Fokusira se na pogled iz Čehoslovačke na ovu temu kroz postojeću izvornu dokumentaciju koja se nalazi u praškim arhivima. Informbirovski emigranti se predstavljaju kao posebni istorijski akteri koji su imali svoj sopstveni subjektivitet, iako su postali predmet sovjetske politike protiv Tita i iako je na njih iz Jugoslavije gledano kao na pasivno oruđe u rukama Moskve.
KLJUČNE REČI: Jugoslovensko-sovjetski sukob 1948. godine, Informbiro, informbirovska emigracija, Komunistička partija Jugoslavije, politički egzil iz Jugoslavije, Čehoslovačka
REFERENCE:
- Adibekov, Grant M. Soveščanija Kominforma, 1947, 1948, 1949. Dokumenty i materialy. Moskva: ROSSPEN, 1998.
- Adibekov. Grant M. Kominform i poslevojennaja Evropa. Moskva: Rossija molodaja, 1994.
- Balk, Teodor. Ztracený rukopis. Praha: Práce, 1950.
- Banac, Ivo. With Stalin Against Tito. Cominformist Splits in Yugoslav Communism. Ithaca and London: Cornell University Press, 1988. DOI: https://doi.org/10.7591/9781501720833
- Ćuruvija, Slavko. Ibeovac. Ja, Vlado Dapčević. Beograd: Filip Višnjić, 1990.
- Doder, Milenko. Jugoslavenska neprijateljska emigracija. Zagreb: Centar za informacije i publicitet, 1989.
- Dragišić, Petar. „Napred – List jugoslovenskih emigranata (pristalica Kominforma) u Bugarskoj“. Tokovi istorije. br. 3–4 (2005), 125–142.
- Gužvica, Stefan. Frakcijski boji v Komunistični partiji Jugoslavije med veliko čistko 1936–1940. Ljubljana: Sophia, 2019.
- Kačavenda Petar i Đoko Tripković. Jugoslovensko-sovjetski sukob 1948. godine. Beograd: Institut za savremenu istoriju, 1999.
- Kaplan, Karel. Zpráva o zavraždění generálního tajemníka. Praha: Mladá fronta 1991.
- Kosić, Ivan. Goli otok. Najveći Titov konclogor. Rijeka: Mikrorad, 2003.
- Kržavac Savo i Dragan Marković. Informbiro – kaj je to: Jugoslavija je rekla ne. Ljubljana, Komunist, 1976.
- Milenković, Milan. „The Cominfrom Emigration in Bulgaria“. Istorija 20. veka, br. 1, (2025), 147–162. DOI: https://doi.org/10.29362/ist20veka.2025.1.mil.147-162
- Mitrović Momčilo i Slobodan Selinić. „Jugoslovenska informbiroovska emigracija u istočnoevropskim zemljama, 1948–1964“. Tokovi istorije. 1–2 (2009). 31–54.
- Mitrović, Momčilo. Tri dokumenta o ibeovcima. Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije, 2009.
- Nikčević, Tamara. Goli otoci Jova Kapičića. Beograd–Zagreb–Sarajevo: VBZ, 2010.
- Nikolić, Miodrag. Informbiro. Zagreb: Centar za informacije i publicitet, 1989.
- Pelikán, Jan. Jugoslávie a východní blok 1953–1956. Praha: Karolinum, 2001.
- Perišić, Miroslav. Od Staljina ka Sartru. Formiranje jugoslovenske inteligencije na evropskim univerzitetima 1945–1948. Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije, 2008.
- Proces s vedením protistátního spikleneckého centra v čele s Rudolfem Slánským. Praha: Ministerstvo spravedlnosti, 1953.
- Radonjić, Radovan. Izgubljena orijentacija. Beograd: Radnička štampa, 1985.
- Šarić, Tatjana. „Bijeg iz socijalističke Jugoslavije – ilegalna emigracija iz Hrvatske od 1945. do početka šezdesetih godina 20. stoljeća“. Migracijske i etničke teme. br. 2 (2015). 195–220. DOI: https://doi.org/10.11567/met.31.2.1
- Tripković, Đoko i Milica Tripković. Iskušenja jedne mladosti. Jugoslovenski omladinci u Čehoslovačkoj 1946–1948. g. Beograd: Istraživačko-izdavački centar SSO Srbije, 1988.
- Vojtěchovský, Ondřej. „Aktiviranje jugoslovenskih informbirovaca u Čehoslovačkoj 1968. godine“. U: Tito – viđenja i tumačenja. Urednik Olga Manojlović Pintar, 466–485. Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije, 2011.
- Vojtěchovský, Ondřej. „Anton Rupnik: Pot slovensko-francoskega komunista do kariere jugoslovanskega informbirojevskega funkcionarja“. Acta Histriae. br. 1–2 (2010), 151–174.
- Vojtěchovský, Ondřej. „Informbiroovska emigracija u jugoslovensko-čehoslovačkim odnosima. Nacionalni i politički identitet jugoslovenskih informbiroovaca u Čehoslovačkoj“. U: Spoljna politika Jugoslavije 1950–1961. Urednik Slobodan Selinić, 207–230. Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije, 2008.
- Vojtěchovský, Ondřej. „Iz diplomatije u IB emigraciju. Događaji u jugoslovenskim diplomatskim predstavništvima u SAD-u povodom Rezolucije Informbiroa 1948. godine“. U: Jugoslovenska diplomatija 1945–1961. Urednik Slobodan Selinić, 174–204. Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije, 2012.
- Vojtěchovský, Ondřej. Iz Praga protiv Tita! Jugoslavenska informbiroovska emigracija u Čehoslovačkoj. Zagreb: Srednja Europa, 2016.
- Vukman, Péter. „Jugoslovenski politički emigranti u Mađarskoj (1948–1949)“. U: Mađari i Srbi sa dve strane promenjive granice 1941–1948. Urednik Árpád Hornyák, Zoran Janjetović, László Bíró, 351–383. Budimpešta, Mađarska akademija nauka, Filozofski istraživački centar, Istorijski institut,
- Vukman, Péter. „Political Activities of Ibeovci Emigrants in Hungary (1948–1953)“. Tokovi istorije, br. 3 (2017), 35–58 DOI: https://doi.org/10.31212/tokovi.2017.3.vuk.35-58
- Vukman, Péter. „Social Composition and Everyday Life of Cominform Emigrants in Hungary (1948–1980)“. Istorija 20. veka, br. 1 (2018), 133–146. DOI: https://doi.org/10.29362/ist20veka.2018.1.vuk.133-146
- Vukman, Péter. „‘Tito’s stoutest spy’: Lazar Brankov in Hungary (1945–1956)“. Öt kontinens. br. 2 (2013), 407–422.
- Vukman, Péter. Harcban Tito és Rankovics klikkje ellen“. Jugoszláv politikai emigránsok Magyarországon (1948–1980). Budapest – Pécs: Kronosz Kiadó, 2017.
- Žáček Václav i Veselin Starčević. Dějiny Jugoslávie. Praha: Svoboda, 1970