Категорије

Josip Mihaljević, PhD
Croatian Institute of History

Zagreb, Republic of Croatia

 

Goran Miljan, PhD
Hugo Valentin-centrum, Uppsala University

Uppsala, Kingdom of Sweden

 

“HUMANIST” MARXISM AND THE COMMUNIST REGIME WITH “SPARKLES” OF TOTALITARIANISM: THE YUGOSLAV COMMUNIST TOTALITARIAN EXPERIMENT (RESPONSE TO FLERE AND KLANJŠEK)

God. XXXIX, 2/2021, str. 479–500
https://doi.org/10.29362/ist20veka.2021.2.mih.479-500

 

APSTRAKT/REZIME:

This paper is a response to the article “What Typological Appellation is Suitable for Tito’s Yugoslavia” published by Sergej Flere and Rudi Klanjšek in Istorija 20. veka, in which the two authors reflected on our article “Was Tito’s Yugoslavia Not Totalitarian?” Instead of engaging in an open academic debate based on arguments and empirical data, Flere and Klanjšek concentrate their approach on detecting textual mistakes, which they then use as proof of our superficial and counter-factual approach. In this article, we focus on providing arguments and empirical data which demonstrate that Flere and Klanjšek’s arguments as well as their newly introduced views on the subject hold little merit. In fact, we have shown that their attempt to discredit us is nothing but an example of how an academic debate can turn into a blatant non-academic debate when scholarly based approach, academic professionalism and facts are run over by sentiment.

 

KLJUČNE REČI: Totalitarianism, Yugoslavia, Communism, Federalism, Josip Broz Tito, Individual

 

REFERENCE:

  • Amnesty International Report 1990. London: Amnesty International Publications, 1990.
  • Artuković, Mato. „Presude hrvatskim intelektualcima 1972“. In: Hrvatska i Hrvatsko proljeće 1971.: Zbornik radova, ed. Igor Zidić, 215–261. Zagreb: Matica hrvatska, 2017.
  • Axboe Nielsen, Christian. „Decentralizacija organa unutarnjih poslova u SR Hrvatskoj“. Politička misao, 57, br. 3, (2020), 174–191. https://doi.org/10. 20901/pm.57.3.07
  • Aziri, Etem. „Izborni sistemi i izbori u Republici Makedoniji: prošlost, sadašnjost i izazovi za budućnost“. Političke perspektive, 3, br. 1, (2013), 7–21.
  • Deseti kongres Saveza komunista Jugoslavije: dokumenti. Beograd: Izdavački centar Komunist, 1974.
  • Dimitrijević, Nenad. „Legitimiranje idealima – Značenje kategorije legitimiteta u socijalističkim društvima“. Politička misao, 26, br. 4, (1989), 56–70.
  • Duda, Igor. Danas kada postajem pionir: djetinjstvo i ideologija jugoslavenskoga socijalizma. Zagreb: Srednja Europa, 2015.
  • Flere Sergej, and Rudi Klanjšek. “Was Tito’s Yugoslavia totalitarian?”. Communist and Post-Communist Studies, 47, (2014), 237–245. https://doi.org/10. 1016/j.postcomstud.2014.04.009
  • Flere Sergej, and Rudi Klanjšek. “What Typological Appellation is Suitable for Tito’s Yugoslavia: Response to Mihaljević and Miljan”. Istorija 20. veka, 38, br. 2, (2020), 231–244. https://doi.org/10.29362/ist20veka.2020.2.fle.231-244
  • „Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor (22.04.1990.)“. Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske. https://www.izbori.hr/arhiva-izbora/#/app/parlament-1990. (accessed 14. 2. 2021).
  • Jakovina, Tvrtko. „Hrvatska izlazi u svijet: Hrvatska/Jugoslavija u svjetskoj politici 1945–1991“. In: Hrvatska politika u XX. stoljeću, ed. Ljubomir Antić, 337–388. Zagreb: Matica hrvatska, 2006.
  • Jedanaesti kongres Saveza komunista Jugoslavije: dokumenti. Beograd: Izdavački centar Komunist, 1978.
  • Jović, Dejan. „Analiza vanjske politike socijalističke Jugoslavije: akteri i strukture“. Anali Hrvatskog politološkog društva, 14, br. 1, (2017), 147–169. https://doi.org/10.20901/an.14.07
  • Jovović, Radivoje. „Reformom izbornog sistema ka konsolidaciji demokratije“. In: Partije i izbori u Srbiji – 20 godina, ed. Slaviša Orlović, 271–282. Beograd: Friedrich Ebert Stiftung; Fakultet političkih nauka – Centar za demokratiju, 2011.
  • Kasapović, Mirjana. „Izborni modeli i politički sustav“. Politička misao, 29, br. 2, (1992), 12–22.
  • Klemenčić, Mladen. „Izbori u Hrvatskoj 1990 – elektoralnogeografska analiza odabranih primjera“. Hrvatski geografski glasnik, 53, br. 1, (1991), 95–108.
  • Krivic, Matevž. „Izbori u Sloveniji 1990“. Politička misao, 27, br. 2, (1990), 11–28.
  • Lučić, Ivica (Ivo). Uzroci rata: Bosna i Hercegovina od 1980. do 1992. godine. Zagreb: Despot infinitus, 2013.
  • Marjanović Joco, and Gajo Sekulić. Marksizam i socijalističko samoupravljanje: udžbenik za I razred usmjerenog obrazovanja, 4th ed. Sarajevo: Svjetlost, 1983.
  • Mihaljević Josip, and Goran Miljan. “Was Tito’s Yugoslavia Not Totalitarian?”. Istorija 20. veka, 38, no.1, (2020), 223–248. https://doi.org/10.29362/ist20veka.2020.1.mih.223-248
  • Mujadžević, Dino. Bakarić – politička biografija. Zagreb: Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, 2011.
  • Munivrana-Hrženjak, Slobodanka. „Politički faktor i usmjereno obrazovanje (na primjeru SR Hrvatske)“. Magistarski rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih nauka, 1991.
  • „Osnove nastavnog plana i programa za srednjoškolsko obrazovanje u SR Hrvatskoj“. Prosvjetni vjesnik: službeni organ Republičkog sekretarijata za prosvjetu, kulturu i fizičku kulturu SR Hrvatske, 26, (1973), 152–183.
  • Radiković, Nataša. „Povijesni sadržaji u udžbenicima za predmete Osnove marksizma i Teorija i praksa samoupravnog socijalizma: teme, interpretacije, značenja“. Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za povijest, 2015.
  • Roberts, David D. The Totalitarian Experiment in Twentieth Century Europe: Understanding the Poverty of Great Politics. New York – London: Routledge, 2006. https://doi.org/10.4324/9780203087848
  • Štih Peter, Vasko Simoniti and Peter Vodopivec. A Slovene history: society – politics – culture. Ljubljana: Inštitut za novejšo zgodovino, 2008. http://hdl.handle.net/11686/2250 (accessed 14. 2. 2021).
  • Vukušić, Bože. „Predgovor: Metodologija rada Udbe na primjeru Vice Vukojevića“. In: Dosje 240271: Udbin dosje o Vici Vukojeviću, ed. Bruna Esih, pp. XVII–XXXIX. Zagreb: Udruga Hrvatski križni put, 2015.
  • Yugoslavia: Prisoners of Conscience: Amnesty International Report. London: Amnesty International Publications, 1981.