Категорије

Dr Aleksandar Aleksandrovič Silkin
Slavistički institut Ruske akademije nauka
Moskva, Ruska Federacija

 

DELATNOST CENTRALNOG JUGOSLOVENSKOG BIROA PRI CK RKP(b) U MOSKVI 1920–1921.

God. XXXIX, 2/2021, str. 261–278
https://doi.org/10.29362/ist20veka.2021.2.sil.261-278

 

APSTRAKT/REZIME:

U članku se razmatra delatnost Centralnog jugoslovenskog biroa pri Centralnom komitetu Ruske komunističke partije (boljševika) u završnoj fazi Građanskog rata u Rusiji. Prema tvrđenjima sovjetske i jugoslovenske istoriografije socijalističkog perioda, jugoslovenske komunističke organizacije su se 1920–1921. godine uglavnom bavile omogućavanjem povratka u domovinu Jugoslovena koji su učestvovali u Građanskom ratu na strani kako crvenih, tako i belih. Dokumenti korišćeni u članku omogućavaju da se tvrdi da ove organizacije nisu toliko doprinele repatrijaciji sunarodnika, koliko su pokušavale da po svom nahođenju odlučuju ko je od Jugoslovena „proleterski element“ i kao takav može računati na povratak, a ko, poput „svih bivših srpskih i crnogorskih podanika bez izuzetka“, podleže zatvaranju u koncentracioni logor, kako bi kasnije mogli da posluže i kao taoci. U zaključku, autor nudi svoje viđenje razloga za ukidanje ovih organizacija jugoslovenskih komunista.

 

KLJUČNE REČI: Centralni jugoslovenski biro za agitaciju i propagandu, Ruska komunistička partija (boljševika), ratni zarobljenici, jugoslovenski komunisti, građanski rat, Sovjetska Rusija, koncentracioni logori, taoci

 

REFERENCE:

  • Adibekov, G. M., Shahnazarova, E. N. i K. K. Shirinya. Organizacionnaya struktura Kominterna. 1919–1943. Moskva: ROSSPEN, 1997.
  • Dokumenty i materialy po istorii sovetsko-pol’skih otnoshenij, III. I. A. Hrenov, otv. red. Moskva: Izdatel’stvo Nauka, 1965.
  • Gvardejcy Oktyabrya. Rol’ korennyh narodov stran Baltii v ustanovlenii i ukreplenii bol’shevistskogo stroya. Priređivači: V. A. Goncharov, A. I. Kokurin. Moskva: Indrik, 2009.
  • Hrabak, Bogumil. „Jugoslovenski agitaciono-partijski i vojno-starešinski kursevi i škole u Sovjetskoj Rusiji 1918–1921. godine“. Zbornik Historijskog instituta Slavonije, br. 5, (1967).
  • Hrabak, Bogumil. „Nastanak i obrazovanje Jugoslovenske komunističke grupe u RKP(b) u proljeće 1918. godine“. Istorija XX veka, IX, (1968), 5–62.
  • Hrabak, Bogumil. „Partijska organizacija i forumi komunista Jugoslovena u Sovjetskoj republici 1918–1921“. Jugoslovenski istorijski časopis, br. 1–4, (1967), 7–45.
  • Hrabak, Bogumil. „Propaganda putem štampe Jugoslovena komunista u Sovjetskoj republici 1918–1921. g.“. Istorijski zapisi, br. 4, (1967), 661–712.
  • Istoriya Yugoslavii. II. Moskva: Izdatel’stvo AN SSSR, 1963.
  • Kostyushko, Ivan. Iz istorii sovetsko-pol’skih otnoshenij. Pol’skoe byuro CK RKP(b). 1920–1921 gg. Moskva: Institut slavyanovedeniya RAN, 2005.
  • Lenin, Vladimir. Polnoe sobranie sochinenij, 5-e izd., XII, XXXVIII. Moskva: Izdatel’stvo politicheskoj literatury, 1968–1969.
  • Marković, Predrag, „Jugoslovenska istoriografija o učešću Jugoslovena u Oktobarskoj revoluciji i građanskom ratu u SSSR-u (1917–1921)“. Istorija 20. veka, br. 2, (1987), 147–157.
  • Miloradović, Goran. Karantin za ideje. Logori za izolaciju „sumnjivih elemenata“ u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca 1919–1922. Beograd: Institut za savremenu istoriju, 2004.
  • Moskva–Srbiјa, Beograd–Rusiјa: dokumenta i materiјali. IV, Rusko-srpski odnosi. 1917–1945. Priređivači Alekseј Timofejev, Goran Miloradović, Aleksandar Silkin. Beograd: Arhiv Srbiјe; Moskva: Glavnoe arhivnoe upravlenie goroda Moskvy, 2017.
  • Očak, Ivan. „Sudionici Oktobarske revolucije iz Siska i okolice“. Radovi, vol. 26, (1993).
  • Politbyuro CK RKP(b) – VKP(b) i Komintern: 1919–1943 gg. Dokumenty. Moskva: ROSSPEN, 2004.
  • Popović, Nikola B. „Jugoslovenska centralna komunistička organizacija u Rusiji (1918–1921)“. Prilozi za istoriju socijalizma, br. 5, (1968), 237–318.
  • Popović, Nikola B. „Isključenje dr Vukašina Markovića iz Jugoslovenske grupe pri RKP(b)“. Istorijski zapisi, br. 3–4, (1970), 347–354.
  • Popović, Nikola B. „Komunistička partija (boljševika) Srba, Hrvata i Slovenaca“. Istorijski glasnik, br. 1–2, (1970), 235–242.
  • Popović, Nikola B. Srbi u građanskom ratu u Rusiji 1918–1921. Beograd: Institut za savremenu istoriju, 2005.
  • Sovetsko-yugoslavskie otnosheniya, 1917–1941 gg.: Sbornik dokumentov i materialov. Priređivači V. V. Zelenin i drugi. Moskva: Izdatel’stvo Nauka, 1992.
  • Timofeev, Aleksej. „Metamorfozy pamyati o boevom bratstve russkih i serbov v gody Vtoroj mirovoj vojny v sovremennoj Serbii“. Vestnik MGIMO-Universiteta, br. 4, (2020), 142–156. https://doi.org/10.24833/2071-8160-2020-4-73-142-156
  • Timofejev, Aleksej. Rusi i Drugi svetski rat u Jugoslaviji: uticaj SSSR-a i ruskih emigranata na događaje u Jugoslaviji 1941–1945. Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije, 2011.
  • Uchastie yugoslavskih trudyashchihsya v Oktyabr’skoj revolyucii i grazhdanskoj vojne v SSSR: Sb. dok. i materialov. Priređivači Vladimir V. Zelenin, G. M. Slavin. Moskva: Nauka, 1976.
  • Učešće jugoslovenskih radnih ljudi u Oktobarskoj revoluciji i građanskom ratu u SSSR. Priređivači Nikola B. Popović i drugi. Beograd: Institut za savremenu istoriju – Narodna knjiga, 1979.
  • I. Lenin i obrazovanie kommunisticheskih partij v stranah Central’noj i Yugo-vostochnoj Evropy. Moskva: Izdatel’stvo Nauka, 1973.
  • Zbornik sećanja Jugoslovena učesnika Oktobarske revolucije i građanskog rata u Rusiji 1917–1921. Priređivač Nikola B. Popović. Beograd: Institut za savremenu istoriju – Narodna knjiga, 1977.
  • Zelenjin, Vladimir V. Jugosloveni pod zastavom Oktobra. Beograd: Mlado pokolenje, 1967.
  • Zelenin, Vladimir V. Pod krasnym znamenem Oktyabrya. Yugoslavyanskie internacionalisty v Sovetskoj Rossii. 1917–1921. Moskva: Izdatel’stvo Mysl, 1977.