Категорије

Dr Milana Živanović
Institut za noviju istoriju Srbije
Beograd, Republika Srbija

 

SUDBINA NASLEĐA RUSKE EMIGRACIJE U JUGOSLAVIJI 1944‒1945.

God. XXXIX, 1/2021, str. 77–98
https://doi.org/10.29362/ist20veka.2021.1.ziv.77-98

 

APSTRAKT/REZIME:

U članku se na osnovu arhivske građe, memoara i literature analizira sudbina nasleđa ruske emigracije u Jugoslaviji (muzeja, biblioteka, arhiva, školskih i zdravstvenih ustanova, kao i grobnih kompleksa) u periodu od 1944. do 1945. godine – po prelasku Crvene armije granica predratne Jugoslavije, oslobodilačkih operacija i dolaska na vlast Komunističke partije Jugoslavije. Ukazuje se na nejednoznačnost odnosa prema nasleđu ruske emigracije i različitu praksu.

 

KLJUČNE REČI: ruska emigracija, Jugoslavija, nasleđe, muzeji, biblioteke, arhivi, grobni kompleksi

 

REFERENCE:

  • Arsen’ev Aleksej B., i Mixail L. Ordovskij-Tanaevskij. Gimnaziya v licax. Pervaya russko-serbskaya gimnaziya v Belgrade (1920–1944). T. 1. Belgrad: Arxiv Serbskoj Pravoslavnoj Cerkvi, 2018.
  • Arsen’ev, Aleksej B. „Kul’turnye organizacii russkoj intelligencii v Yugoslavii 1920–1940 gg.“. V: Blokovskij sbornik, 309–335. Tartu: Tartu Ülikooli Kirjastus, 1996.
  • Arsen’ev, Aleksej B. „Lyudi i knigi: sem’ya Malininyx i ix biblioteka“. V: Russkoe zarubezh’e i slavyanskij mir. Sbornik trudov. Sostavitel’ Petr Bunyak, 206–223. Belgrad: Slavisticheskoe obshhestvo Serbii, 2013.
  • Arsen’ev, Aleksej B. „Russkaya ehmigraciya v Bosnii i Gercegovine (1919–1990-e gg.)“. Ezhegodnik Doma russkogo zarubezh’ya imeni Aleksandra Solzhenicyna, I, № 1, (2011), 140–169.
  • Arsen’ev, Aleksej B. U izluchiny Dunaya: Ocherki zhizni i deyatel’nosti russkix v Novom Sadu. Moskva: Russkij put’, 1995.
  • Arsenjev, Aleksej. „Rusi u Banatu“. U: Banat kroz vekove. Slojevi kultura Banata: Zbornik radova, urednik Miodrag Maticki, 663–712. Beograd: Vukova zadužbina, 2010.
  • Arsenjev, Aleksej. Samovari u ravnici. Ruska emigracija u Vojvodini. Novi Sad: Zmaj; Futog: Umetnička radionica Zaveštanje, 2011.
  • Benedik, Franc. „Nemško vojaško pokopališče v Kranju“. V: Kranjski zbornik, 250–259. Kranj: Mestna občina, 2000.
  • Bilimovich, Aleksandr D. Russkaya matica. Lyublyana: Russkoj maticy, 1924.
  • Bujnevich, Leonid. „Poslednij privet s kadetskogo kladbishha“. Kadetskaya pereklichka, VIII, № 17, (1978), 85–103.
  • Cafuta, Darko. „Nemško pokopališče v Kranju“. V: Nemci in partizani. Nemške izgube na Gorenjskem med miti in resnico, Jože Dežman. Kranj: Gorenjski muzej, 2016.
  • Dabić, Ljubica. „Rusko odeljenje u Vojnom muzeju u Beogradu 1936–1941“. Zbornik Istorijskog muzeja Srbije, XXXI, br. 31, (2003), 329–346.
  • Dabović, Boris R. „Rusko groblje u Herceg Novom“. Zbornik radova iz nauke, kulture i umjetnosti, XIX, br. 21–22 (1999), 283–290.
  • Danilov, V. S. „Ehvakuaciya russkoj beloj ehmigracii iz Yugoslavii“. Kadetskaya pereklichka, XI, № 28, (1981), 87–94.
  • Dimić Ljubodrag, i Miladin Milošević, prir. Jugoslovensko-sovjetski odnosi 1945–1956: zbornik dokumenata. Beograd: Ministarstvo spoljnih poslova, 2010.
  • Dimić, Ljubodrag. „Rusko školstvo u Kraljevini Jugoslaviji 1918–1941“. U: Ruska emigracija u srpskoj kulturi XX veka: zbornik radova, 2. Urednici Miodrag Sibinović, Marija Mežinski i Aleksej Arsenjev, 38–51. Beograd: Filološki fakultet, Katedra za slavistiku i Centar za naučni rad, 1994.
  • Drobashevskij, Vitalij P. „Spravka o Muzee russkoj konnicy v g. Belgrade“. V: Xranilishha pamyatnikov kul’tury i istorii Zarubezhnoj Rusi. Redaktor N. A. Slobodchikov, 97–98. San-Francisko: Muzej Russkoj Kul’tury v San-Francisko, 1966.
  • Đurić, Ostoja. Ruska literarna Srbija 1920–1941: pisci, kružoci, izdanja. Gornji Milanovac: Dečje novine, 1990.
  • Đurić, Ostoja. „Šezdeset godina Ruskog doma Imperatora Nikolaja II u Beogradu (1933–1993)“. U: Ruska emigracija u srpskoj kulturi XX veka: zbornik radova, I. Urednici Miodrag Sibinović, Marija Mežinski i Aleksej Arsenjev, 123–128. Beograd: Filološki fakultet, Katedra za slavistiku i Centar za naučni rad, 1994.
  • Yoxina, Nataliya A. „ ’Istoriya russkogo Soprotivleniya… eshhe ne napisana’ K istorii Soyuza sovetskix patriotov v Yugoslavii v gody Vtoroj mirovoj vojny“. Ezhegodnik Doma russkogo zarubezh’ya imeni Aleksandra Solzhenicynа, IV, № 4–5(2014–2015), 174–205.
  • Yoxina, Nataliya A. „’Na ch’ej storone ty budesh’, kogda razrazitsya vojna’: K istorii Soyuza sovetskix patriotov v Belgrade“. V: Rossijskaya ehmigraciya v bor’be s fashizmom. Mezhdunarodnaya nauchnaya konferenciya. Sostavitel’ Konstantin K. Semenov, 203–237. Moskva: Dom russkogo zarubezh’ya im. Aleksandra Solzhenicyna, 2015.
  • Falaleeva, M. V. „Fond Romanovyx v sobranii OPI GMI“. V: Arxeograficheskij ezhegodnik za 1996 g. Redaktor Sigurd O. Shmidt, 270–281. Moskva: Nauka, 1998.
  • Gudkov, Vladimir P. „Chetyre desyatiletiya obshheniya i druzhby. Yugoslavyanskaya istoriya v novoe i novejshee vremya“. V: Materialy nauchnyx chtenij, posvyashhennyx 80-letiyu so dnya rozhdeniya prof. V. G. Karaseva (1922–1991), 258–259. Moskva: Izdatel’stvo Moskovskogo universiteta, 2002.
  • Gurkovskij, Vladlen A. Rossijskie kadetskie korpusa za rubezhom. Moskva: Belyj Bereg, 2009.
  • Il’yashenko, S. „Pamyatnik““. Russkij voennyj vestnik, 10. 7. 1927, 2.
  • Iz dnevnikov atamana V. G. Naumenko s kommentariyami N. V. Nazarenko. Krasnodar: KGUKI, 2000.
  • Jovanović, Miroslav. Doseljavanje ruskih izbeglica u Kraljevinu SHS 1919–1924. Beograd: Stubovi kulture, 1996.
  • Jovanović, Miroslav. „ ’Heroj je mrtav – ideja je besmrtna’: Simbolika smrti i pogrebnih rituala u izbeglištvu (Primer Ruskog izbeglištva na Balkanu)“. Godišnjak za društvenu istoriju, XIV, br. 1–3, (2007), 47–60.
  • Jovanović, Miroslav. Ruska emigracija na Balkanu (1920–1940). Beograd: Čigoja, 2006.
  • Jovanović, Miroslav. „Ruska pravoslavna zagranična crkva u Jugoslaviji tokom dvadesetih i tridesetih godina 20. veka“. U: Srpska teologija u dvadesetom veku – istraživački problemi i rezultati: zbornik radova naučnog skupa 3. Priredio Bogoljub Šijaković, 160–178. Beograd: Pravoslavni bogoslovski fakultet, 2008.
  • Jovanović, Miroslav. „Sveštenik i društvo: eto parole“ – Ruska pravoslavna zagranična crkva na Balkanu 1920–1940“. Tokovi istorije, XIII, br. 3–4, (2005), 67–100.
  • Kačaki, Jovan. Ruske izbeglice u Kraljevini SHS/Jugoslaviji. Bibliografija radova 1920–1944: pokušaj rekonstrukcije. Beograd: Knjižara Žagor; Univerzitetska biblioteka, 2003.
  • Korsakova, Natal’ya A. „Dnevniki atamana Kubanskogo kazachestva v Zarubezh’e V. G. Naumenko kak istochnik o sud’be kubanskix vojskovyx regalij“. V: Zarubezhnaya Rossiya. 1917–1939 gg.: Sbornik statej, 86–90. Sankt-Peterburg: Liki Rossii, 2000.
  • Kosik, Viktor I. „Russkaya cerkov’ v Yugoslavii 1921–1939 gody“. Slavyanovedenie, XXXII, № 6, (1996), 66–76.
  • Kotyukov, Konstantin L. „Formirovanie i boevaya deyatel’nost’ Russkogo oxrannogo korpusa v Yugoslavii v 1941–1945 gg.“. Otechestvennaya istoriya, LII, № 3, (2008), 86–94.
  • Kovan’ko, G. A. „Uzhin v Moskve“. Kadetskaya pereklichka, XXI, № 48, (1990), 61–63.
  • Kurganskij, V. „Tridcat’ let tomu nazad“. Kadetskaya pereklichka, IV, № 11, (1975), 55–64.
  • Lažetić, Predrag. Vojni muzej: 1878–2014. Beograd: Medija centar „Odbrana“, 2014.
  • L., I. „Za rubezhom““. Vozrozhdenie, 13. 7. 1927, 3.
  • Litvinjenko, Stevan. Ruski lekari u Srbiji i Crnoj Gori. Beograd: Srpsko lekarsko društvo, 2007.
  • Maevskij, Vladislav A. Russkie v Yugoslavii: Vzaimootnosheniya Rossii i Serbii. T. 2. N’yu-Jork: Ist. kruzhok, 1966.
  • Muzej za uspomenu na Cara Nikolu II: Katalog. Beograd: Društvo za uspomenu na Cara Nikolu II, 1936.
  • Okorokov, Aleksandr V. Znaki russkoj ehmigracii (1920–1990). Moskva: Collector’s Book, 2005.
  • Opis’ muzeya s otdelami: general Vrangel’, Russkij voennyj, rossijskie kadetskie korpusa i voennyya uchilishha, zarubezhnyya voenno-uchebnyya organizaci. Belaya Cerkov’: Velikogo Knyazya Konstantina Konstantinovicha kadetskij korpus, 1933.
  • Paganucci, Pavel. „General baron P. N. Vrangel’. K 100-letiyu so dnya rozhdeniya i k 50-tiletiyu so dnya smerti – 1878–1928–1978“. Kadetskaya pereklichka, VIII, № 19, (1978), 6–31.
  • Palibrk-Sukich, Nesiba. „Biblioteka russkoj kolonii v Gorodskoj biblioteke goroda Panchevo“. V: Russkaya diaspora i izuchenie russkogo yazyka i russkoj kul’tury v inoslavyanskom i inostrannom okruzhenii. Redaktor Bogolyub Stankovich, 239–246. Belgrad: Slavistichko drushtvo Srbiјe, 2012.
  • Palibrk-Sukich, Nesiba. „Sanatorij Krasnogo kresta Korolya-Vityazya Aleksandra I Ob“edinitelya v gorode Panchevo“. Vestnik“ morskogo vracha, IV, № 5, (2008), 127–134.
  • Pavlović Momčilo, i Toma Milenković, Beloemigracija u Jugoslaviji 1918–1941, Tom I. Beograd: Institut za savremenu istoriju, 2006.
  • Pejović, Marko. „Odnosi Društva za kulturnu saradnju Jugoslavija-SSSR i Svesaveznog društva za kulturne veze sa inostranstvom 1945–1948“. Magistarski rad, Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet, Odeljenje za istoriju, 2010.
  • Polchaninov, Rostislav V. „Russkie v Saraeve“. Kadetskaya pereklichka, XXXIV, № 75, (2004), 172–177.
  • Prosen, Milan. „75 godina Ruskog doma u Beogradu“. Nasleđe, IX, br. 9, (2008), 211–220.
  • Puškadija-Ribkin, Tatjana. Emigranti iz Rusije u kulturnom i znanstvenom životu Zagreba. Zagreb: Prosvjeta, 2006.
  • Puzović, Vladislav. „Ruska zagranična crkva u periodu između dva svetska rata: pregled literature u Srbiji“. U: Srpska teologija danas 2009 – zbornik radova prvog godišnjeg simposiona održanog na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu 29–30. maja 2009, priredio Bogoljub Šijaković, 386–391. Beograd: Pravoslavni bogoslovski fakultet– Institut za teološka istraživanja, 2010.
  • Radić, Radmila. Država i verske zajednice 1945–1970, I tom. Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije, 2002.
  • Ramadanski, Draginja. „Biblioteka kolonije ruskih izbeglica u Senti“. U: Ruska emigracija u srpskoj kulturi XX veka: zbornik radova, II. Urednici Miodrag Sibinović, Marija Mežinski i Aleksej Arsenjev, 42–48. Beograd: Filološki fakultet, Katedra za slavistiku i Centar za naučni rad, 1994.
  • Rosselevich, Anatolij M. Kadetskie korpusa za rubezhom 1920–1945. N’yu-Jork: Ob“edinenie kadet rossijskix zarubezhnyx kadetskix korpusov, 1970.
  • Ruska emigracija u srpskoj kulturi XX veka: zbornik radova, knj. I–II, urednici Miodrag Sibinović, Marija Mežinski i Aleksej Arsenjev. Beograd: Filološki fakultet, Katedra za slavistiku i Centar za naučni rad, 1994.
  • Russkaya matica (1924–1934): Otchet o deyatel’nosti. Lyublyana: Russkaya matica, 1935.
  • Russkaya voennaya ehmigraciya 20-x – 40-x godov. Dokumenty i materialy. Tom II. Moskva: Triada-X, 2001.
  • Russkij kadetskij korpus. Kadetskaya pamyatka 1920–1925. Vtoroj sbornik Konstantinovskago kruzhka. Saraevo: Russkij kadetskij korpus, 1925.
  • Russkij Korpus na Balkanax vo vremya II Velikoj vojny 1941–1945 gg. Istoricheskij ocherk i sbornik vospominaniya soratnikov. N’yu-Jork: Nashi vesti, 1963.
  • Sed’maya kadetskaya pamyatka. Yubilejnaya. 1920–1995. N’yu-Jork: Izdatel’stvo Ob“edineniya kadet Rossijskix kkadetskix korpusov, 1997.
  • Semenov, Konstantin K. „Svyatyni Russkoj armii v xrame Svyatoj Troicy v Belgrade (1924–1944 gg.) g.“. Ezhegodnik Doma russkogo zarubezh’ya imeni Aleksandra Solzhenicyna, VII, № 7, (2017), 89–113.
  • Solonskij, Aleksandr A. Poliklinika Rossijskogo obshhestva Krasnogo kresta staroj organizacii v Belgrade. 1920–1940. Novi Sad: Shtampariјa „Natosheviћ“, 1940.
  • Sorokina, Marina Yu. „Peresekaya granicy: rossijskie uchenye-ehmigranty – chleny Serbskoj akademii nauki i iskusstv“. V: Russkaya diaspora i izuchenie russkogo yazyka i russkoj kul’tury v inoslavyanskom i inostrannom okruzhenii. Redaktor Bogolyub Stankovich, 69–77. Belgrad: Slavistichko drushtvo Srbiјe, 2012.
  • Shevyakov Timofej N. i Oleg Parxaev. Znamena i shtandarty Rossijskoj imperatorskoj armiikonca XIX – nachala XX v. Moskva: AST, Astrel’, 2002.
  • Timofeev, Aleksej Yu. „Slomannye sud’by. 1948–1953 gg. Repressii pervogo poslevoennogo desyatiletiya protiv russkoj ehmigracii v Yugoslavii (po materialam Upravleniya Gosudarstvennoj bezopasnosti)“. Ezhegodnik Doma russkogo zarubezh’ya im. Aleksandra Solzhenicyna, IX, № 9, (2019), 292–309.
  • Timofejev, Aleksej, Crvena armija i ruska emigracija u Jugoslaviji za vreme Drugog svetskog rata u ogledalu anti IB-ovske propagande. Beograd: Centar za izučavanje Tradicije Ukronija, 2018.
  • Timofejev, Aleksej. Rusi i Drugi svetski rat u Jugoslaviji. Uticaj SSSR-a i ruskih emigranata na događaje u Jugoslaviji 1941–1945. Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije, 2011.
  • Timofejev, Aleksej. „Savez sovjetskih patriota – antifašistička organizacija ruskih emigranata u Srbiji 1941–1945“. Tokovi istorije, XX, br. 3, (2012), 257–277. https://doi.org/10.31212/tokovi.2012.3.tim.257-277
  • Zhivanovich, Milana. „Molot v rukax krasnyx: sud’ba Russkogo doma posle 1944 g.“. Ezhegodnik Doma russkogo zarubezh’ya imeni Aleksandra Solzhenicyna, IX, № 9, (2019), 353–369.
  • Zhivanovich, Milana. „Priyut Rossijskogo Obshhestva Krasnogo Kresta dlya prestarelyx, invalidov i netrudosposobnyx v gorode Velika-Kikinda“. Ezhegodnik Doma russkogo zarubezh’ya imeni Aleksandra Solzhenicyna, VII, № 7, (2017), 61–88.
  • Živanović, Milana. „Politika sećanja u Jugoslaviji na oslobodilačke operacije 1944. i ulogu Crvene armije“. Tokovi istorije, XXVIII, br. 2, (2020), 139–160. https://doi.org/10.31212/tokovi.2020.2.ziv.139-160
  • Živanović, MA Milana. „Ruski grobni kompleksi u Srbiji u 20. veku“. Doktorska disertacija, Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet, Odeljenje za istoriju, 2019.