Draženko Đurović, PhD
Faculty of Philosophy, University of Istočno Sarajevo, Republic of Srpska, Bosnia and Herzegovina
IVO ANDRIĆ IN THE EYES OF THE MUSLIMS OF BOSNIA AND HERZEGOVINA 1945–1962.
Vol. XLIII, 2/2025, pp. 415–438
https://doi.org/10.29362/ist20veka.2025.2.dju.415-438
ABSTRACT/RESUME:
The identity of Muslims in Bosnia and Herzegovina was permeated by the cultural legacies of the Ottoman Empire, primarily the Islamic faith, so the artistic observations of Ivo Andrić towards this empire and its representatives, especially local Muslims – “Bosnian Turks”, caused suspicion and generated the creation of a Muslim anti-Andrić discourse. However, confrontations between writers and Muslims regarding the perception of the Ottoman heritage were only one of the segments of the “Andrić complex”. The second basically stemmed on the one hand from the state policy of negativist portrayal of the period of Ottoman rule, and on the other from the positivist attitude of the revolutionary government towards Ivo Andrić and his work, so together they deepened the feeling of devaluation of their identity affinities among a number of Muslims and constituted a serious factor of political instability and inter-ethnic relations in Bosnia and Herzegovina. Andrić’s literary works, as well as the government’s attitude towards them and their creator, for some followers of the anti-Andrić discourse, had an “anti-Muslim” character, and even shared characteristics with radical forms of “Greater Serbian” politics. The expressed forms of anti-Andric, on the one hand, violated the policy of brotherhood and unity promoted by the KPJ/SKJ, while on the other hand, they showed the chaotic nature of actions and the instability of the orientations of the Muslim intelligentsia, which contributed to a significant delay in the development of the national identity of the population of the Islamic faith in Bosnia and Herzegovina.
KEYWORDS: Ivo Andrić, Bosnia and Herzegovina, Communist Party of Yugoslavia/League of Communists of Yugoslavia, Bosnian Muslims
REFERENCES:
- Antonić, Zdravko. Ivo Andrić u dnevniku Rodoljuba Čolakovića. Beograd: Knjiga, 1992.
- Antonić, Zdravko. Rodoljub Čolaković u svetlu svog dnevnika. Beograd: Knjiga, 1991.
- Bilandžić, Dušan. Hrvatska moderna povijest. Zagreb: Golden Marketing, 1999.
- Đurović, Draženko. Politički odnosi u Bosni i Hercegovini 1945–1958. Istočno Sarajevo – Banja Luka: Arhiv Republike Srpske, Institut istorijskih nauka Univerziteta u Istočnom Sarajevu, Udruženje arhivskih radnika Republike Srpske, 2024.
- Đurović, Draženko. „Problem nacionalnog opredjeljenja bosanskohercegovačkih muslimana 1945–1954: između politike KPJ/SKJ i osjećaja pripadnosti ‘turskoj vjeri’“. Istorija 20. veka, br. 2, (2022), 423–440. DOI: https://doi.org/10.29362/ist20veka.2022.2.dju.423-440
- Erić, Milivoje. Agrarna reforma u Jugoslaviji 1918–1941. godine. Sarajevo: Veselin Masleša, 1958.
- Filandra, Šaćir. Bošnjačka politika u XX stoljeću. Sarajevo: Sejtarija, 1998.
- Hadžijahić, Muhamed. Od tradicije do identiteta: geneza nacionalnog pitanja bosanskih Muslimana. Zagreb: Islamska vjerska zajednica, 1990
- Hasanbegović, Zlatko. „Iz korespondencije Ademage Mešića uoči uspostave Banovine Hrvatske. Pismo Društva bosansko-hercegovačkih Hrvata u Zagrebu reis-ul-ulemi Fehimu Spahi i vrhbosanskom nadbiskupu Ivanu Šariću iz svibnja 1939“. Časopis za suvremenu povijest, br. 3, (2008), 969–998.
- Imamović, Mustafa. Bošnjaci u emigraciji: monografija Bosanskih pogleda 1955–1967. Sarajevo: Bošnjački institut Zürich – Odjel Sarajevo, 1996.
- Imamović, Mustafa. Historija Bošnjaka. Sarajevo, Preporod, 1997.
- Kamberović, Husnija. „Bošnjaci 1968: politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta“. U: Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka. Urednik Husnija Kamberović, 59–81. Sarajevo: Institut za istoriju, 2009.
- Ko je ko u Jugoslaviji: biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Beograd: Sedma sila, 1957.
- Kurtović, Šukrija. O nacionalizovanju muslimana. Sarajevo: Narod, 1914.
- Leksikon pisaca Jugoslavije, knj. 1. Novi Sad: Matica srpska, 1972.
- Lučić, Iva. „Stavovi Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije o nacionalnom identitetu bosanskih Muslimana/Bošnjaka. Između afirmacije, negacije i konfesionalne artikulacije“. U: Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka. Urednik Husnija Kamberović, 97–115. Sarajevo: Institut za istoriju, 2009.
- Mahmutćehajić, Rusmir. Andrićevstvo: protiv etike sećanja. Beograd: Clio, 2015.
- Milutinović, Zoran. Bitka za prošlost: Ivo Andrić i bošnjački nacionalizam. Beograd: Geopoetika, 2018.
- Mastilović, Draga. „Ivo Andrić kao istoričar i njegova naučna percepcija uticaja islama u Bosni i Hercegovini“. Naučni trudove, 50, kn. 1, sb. B, (2013), 40–56. DOI: https://doi.org/10.1080.01916599.2013.784033
- Nametak, Alija. Sarajevski nekrologij. Sarajevo: Dani, 2004.
- Nikolić, Kosta. Bosna i Hercegovina: rat koji su mnogi želeli 1992–1995. Knjiga prva: U ime smrti – 1992. Novi Sad: Akademska knjiga, 2024.
- Purivatra, Atif. Jugoslovenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Sarajevo: Svjetlost, 1977.
- Purivatra, Atif. Nacionalni i politički razvitak muslimana. Sarajevo: Svjetlost, 1970.
- Redžić, Enver. „Društveno-istorijski aspekt nacionalnog ‘opredjeljivanja’ muslimana Bosne i Hercegovine“, Socijalizam, br. 3, (1961), 31–89.
- Redžić, Enver. Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu. Sarajevo: OKO, ANUBiH, 1998.
- Redžić, Enver. Muslimansko autonomaštvo i 13. SS divizija: autonomija Bosne i Hercegovine i Hitlerov Treći Rajh. Sarajevo: Svjetlost, 1987.
- Rizvić, Muhsin. Bosanski muslimani u Andrićevom svijetu. Sarajevo: Ljiljan, 1995.
- Sarač-Rujanac, Dženita. Odnos vjerskog i nacionalnog u identitetu Bošnjaka: od 1980. do 1990. godine. Sarajevo: Institut za istoriju, 2012.
- Veladžić, Denis. „Diseminacija slike tamnovilajetske BiH u beogradskoj izdavačkoj i informativnoj djelatnosti s početka 1980-ih godina“. Historijska traganja, br. 18, (2019), 115–171.