Categories

Dr Borče Ilievski
Ss. Cyril and Methodius University in Skopje, Faculty of Philosophy
Skopje, Macedonia

 

THE TURKS IN THE KINGDOM OF SCS/YUGOSLAVIA. A DEMOGRAPHIC ANALYSIS BASED ON THE CENSUSES OF 1921 AND 1931

Vol. XXXVI, 1/2018, pp. 35-54
https://doi.org/10.29362/ist20veka.2018.1.ili.35-54

 

ABSTRACT/RESUME: The censuses of 1921 and 1931 show a steady Turkish population decline in the Kingdom of Yugoslavia. Turks populated the areas that until 1912 were under Ottoman rule and the Balkan Wars prompted a process of their migration to Asia Minor. Due to this migration, while in 1912 there was about 195,000 Turks in Vardar Macedonia, in the census of 1931 the number of residents whose native language was Turkish (by the statistical methodology of the time) totaled 105,407. The statistics of 1931 reveal that less than two decades of the Balkan Wars, Turks were no longer a majority in any of the administrative areas in which they constituted a sizable part or the majority of the population until 1912. Part of the urban Muslim population (Albanian and South Slavic) reported their mother tongue was Turkish in both censuses taken between the two World Wars, just as they did before the Balkan Wars because of the Turkish influence, culture, deeply rooted Islam and their coexistence with the Turks. This was characteristic of the cities in the northern and western parts of Vardar Macedonia and of several urban centers in the region of Kosovo and Metohija and was also the reason why certain scholars raised doubts about the accuracy of the official statistics. Most of the Turks who lost hope in the reinstitution of the Ottoman rule and who did not migrate to Turkey, were loyal to the authorities of the Kingdom, which frequently relied on the most distinguished individuals of their community as representatives of a significant Muslim minority. That, however, was not the case with the Albanians.

 

KEYWORDS: Turks, Kingdom of Yugoslavia, migrations, demographic changes, censuses of population

 

REFERENCES:

  • Albansko stanovništvo u Socijalističkoj Republici Makedoniji. Beograd: Književne novine, 1988.
  • Banac, Ivo. The National Question in Yugoslavia, Origins, History, Politics. Itaca and London Cornell University Press, 1984.
  • Bandžović, Safet. „Iseljenička politika balkanskih država i pitanje muslimana (1878–1941)“. Almanah, br. 29–30, (Podgorica, 2005), 187–234.
  • Čalić, Mari-Žanin. Istorija Jugoslavije u 20. veku. Beograd: Clio, 2013.
  • Čučković, Manojlo R. „Varošica Sveti Nikole na Ovčem Polju“. Glasnik skopskog naučnog društva, XV–XVI, (Skoplje, 1936), 281–289.
  • Definitivni rezultati popisa stanovništva 1921 godine. Sarajevo: Opšta državna statistika, 1932.
  • Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 marta 1931 godine, knjiga I, Prisutno stanovništvo, broj kuća i domaćinstava. Beograd: Državna statistika, 1937.
  • Die Gliederung der Bevölkerung des ehemaligen Jugoslawien nach Muttersprache und Konfession nach den unveröffentlichen Angaben der Zählung ven 1931. Wien, 1943.
  • Filipović, Milenko. Severna veleška sela. Beograd: Srpska kraljevska akademija, 1935.
  • Filipović, S. Milenko. „Etničke prilike u Južnoj Srbiji“. U: Spomenica dvadesetpetogodišnjice oslobođenja Južne Srbije 1912–1937. Urednik Aleksa Jovanović, 387–497. Skoplje: Odbor za proslavu dvadesetpetogodišnjice oslobođenja Južne Srbije, 1937.
  • Gadzhanov, Dimitar G. „Mjusjumanskoto naselenie v novoosvobodenite zemi“. V: Nauchna ekspedicija Makedonija i Pomoravieto, 1916 g. S”st. Pet”r Hr. Petrov, 231–279. Sofija: Universitetsko izdatelstvo „Sv. Kliment Ohridski“ 1993.
  • Hadži Vasiljević, Jovan. „Muslimani naše krvi u Južnoj Srbiji“. Brastvo, 32, (Beograd, 1925), 21–95.
  • Hadzhidinev, Kiril. Dojran. Sofija: Izdatelstvo na nacionalnija syvet na otechestvenija front, 1960.
  • Hoxha, Hairedin. „Proces nacionalne afirmacije albanske nacionalnosti u Jugoslaviji: izabrana poglavlja“. Časopis za kritiko znanosti, br. 51, 52, (Ljubljana, 1982), 237–248.
  • Ishirkov, Anastas. „Pytuvane v Makedonija i Pomoravija“. V: Nauchna ekspedicija Makedonija i Pomoravieto, 1916 g. S”st. Pet”r Hr. Petrov, 106–117. Sofija: Universitetsko izdatelstvo „Sv. Kliment Ohridski“, 1993.
  • Ivanov”, Jordan”. B”lgarite v” Makedonija. Sofija: Bylgarskata akademija na naukite, 1915.
  • Jagodić, Miloš. Srpsko-albanski odnosi u Kosovskom vilajetu. Beograd: Zavod za udžbenike, 2009.
  • Jagodić, Miloš. Novi krajevi Srbije (1912–1915). Beograd: Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu, 2013.
  • Jagodić, Miloš. „Procena demografskih gubitaka Srba u periodu 1910–1921“. Srpske studije, knj. 6, (Beograd, 2015), 11–65.
  • Janjetović, Zoran. Deca careva pastorčad kraljeva. Nacionalne manjine u Jugoslaviji 1918–1941. Beograd: INIS, 2005.
  • Jovanović, Vladan. „Interministerijalna konferencija Kraljevine Jugoslavije o iseljenju ’neslovenskog elementa’ u Tursku (1935)“. Prilozi, br. 35, (Sarajevo, 2006), 105–124.
  • Jovanović, Vladan. „Iseljavanje muslimana iz Vardarske banovine – između stihije i državne akcije“. U: Pisati istoriju Jugoslavije: Viđenje srpskog faktora, Zbornik radova. Urednik Mile Bjelajac, 79–99. Beograd: INIS, 2007.
  • Jovanović, Vladan. Vardarska banovina 1929–1941. Beograd: INIS, 2011.
  • Jovanović, Vladan. Slike jedne neuspele integracije, Kosovo, Makedonija, Srbija, Jugoslavija. Beograd: Peščanik, 2014.
  • Kočović, Bogoljub. Etnički i demografski razvoj u Jugoslaviji od 1921. do 1991. godine (po svim zvaničnim a u nekim slučajevima i korigovanim popisima), sveska I. Paris: Bibliothėque Dialogue, 1998.
  • Kostić, Mita. „Iz istorije kolonizacije Južne Srbije krajem prošlog veka“. Glasnik skopskog naučnog društva, 12, (Skoplje, 1933), 235–241.
  • Krasnići, Mark. „Orahovac, antropogeografska monografija varošice“. Glasnik Muzeja Kosova i Metohije, II, (Priština, 1957), 87–143.
  • K”nchov, Vasil. Izbrani proizvedenija, tom II. Sofija: Izdatelstvo nauka i iskustvo, 1970.
  • K”nchov, Vasil. Makedonija etnografija i statistika. Sofija: Akad. izd. prof. Marin Drinov, 1996, (2. reprint izdaњe).
  • Makkarti, Dzhastin. Sm”rt i izgnanie Etnichesko prochistvane na osmanskite mjuslimani 1821–1922. Sofija: Universitetsko izdatelstvo „Sv. Kliment Ohridski, 2010.
  • Naimark, Norman М. Fires of Hatred. Ethnic Cleansing of Twentieth-Century Europe. Harvard: Harvard University Press, 2001.
  • Petrović, Rudolf. Polog antropogeografski prikaz. Zagreb: Preporod, 1942.
  • Pezo, Edvin. „Komparativna analiza jugoslovensko-turske konvencije iz 1938. i „džentlmenskog sporazuma“ iz 1953. Pregovori oko iseljavanje muslimana iz Jugoslavije u Tursku“. Tokovi istorije, br. 2 (2013), 97–120.
  • Piraku, Muhamed. „Kulturno-prosvetni pokret Albanaca u Jugoslaviji 1919–1941“. Jugoslovenski istorijski časopis, br. 1–4, (1978), 356–370.
  • Poranešnite balkanski vojni (1912–1913), izveštaj na Karnegievata balkanska komisija. Skopje: Kultura, 2000.
  • Prifti, Kristaq. Popullsia e Kosovёs 1831–1912. Tiranё: Akademia e Shkencave Shqipёrisё, 2014.
  • Radovanović, М. V. „Stanovništvo Prizrenskog podgora“. Glasnik Muzeja Kosova i Metohije, IX, (Priština, 1964).
  • Rusić, Branislav. Župa Debarska. Skoplje: Filozofski fakultet, 1957.
  • Salname na Vilaetot Kosovo, prevod od Osmansko – turski jazik. Prevod i komentari Dragi Ǵorgiev i Ahmed Šerif. Skopje: Sojuz na Turskite Nevladini Organizacii vo Makedonija, 2012.
  • Srpski izvori za istorijata na makedonskiot narod 1912–1914. Izbor, redakcija i komentari Gligor Todorovski. Skopje: Institut za nacionalnu istoriju, 1979.
  • Trifunoski, Jovan F. „Ovčepoljska kotlina“. Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, 42, (1964), 585–762.
  • Stanovništvo predratne Jugoslavije po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31.III.1931 godine – pregled po srezovima, Državni statistički ured, serija II, sveska 3. Beograd: Državna statistika, 1945.
  • Trifunoski, Jovan F. Kočanska kotlina, seoska naselja i stanovništvo. Skopje: i., 1970.
  • Trifunoski, Jovan F. Polog (antropogeografska proučavanja). Beograd: Srpska akademija nauka i umetnosti,
  • Trifunoski, Jovan F. „Oblast Babune i Topolke“. Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, 47, (Zagreb, 1977), 127–290.
  • Trifunoski Jovan F. „Savremeni etnički procesi u Skoplju“. Etnološki pregled, br. 13, (1975), 123–1
  • Trifunoski, Jovan F. Bitoljsko-prilepska kotlina, antropogeografska proučavanja. Beograd: Srpska akademija nauka i umetnosti,
  • Urošević, Atanasije. „Vučitrn“. Glasnik skopskog naučnog društva, XIX, (1938), 215–230.
  • Urošević, Atanasije. Gnjilane. Beograd: b. i.,
  • Urošević, Atanasije. Ohrid geografska monografija. Skopje: Filozofski fakultet na Univerzitetot, 1957.
  • Urošević, Atanasije. O Kosovu antropogeografske studije i drugi spisi. Priština, Gnjilane: Institut za srpsku kulturu, 2001.
  • Vujičić, Ant. Mil. Rečnik mesta u Oslobođenoj oblasti Stare Srbije. Po službenim podatcima. Beograd: Državna štamparija Kraljevine Srbije, 1914.