Categories

Dr Milan Gulić

Institute for Contemporary History

Belgrade, Serbia

 

THE DALMATIAN PUBLIC AND THE ASSASSINATION IN SARAJEVO

Vol. XXXIV, 1/2016, pp. 31–54
https://doi.org/10.29362/ist20veka.2016.1.gul.31-54

 

ABSTRACT/RESUME: Assassination of Archduke Franz Ferdinand and his wife in Sarajevo at the end of June 1914 changed Bosnia and Herzegovina, Austro-Hungarian Monarchy and whole Europe. That occurrence make strong echo in whole Europe and especially in Austro-Hungarian Monarchy. In this paper we are trying to show echo of assassination in Sarajevo in Dalmatia – province on the south of Monarchy with strong south Slavic majority. Through Dalmatia passed remains of dead archduke and his wife Sophia. Dalmatia, as every other province in Monarchy expressed regret because of assassination in Sarajevo. But, that was just a beginning of dark period in modern Dalmatian history with a limitation of freedom, starvation and death.

 

KEYWORDS: Dalmatia, Austro-Hungary, press, assassination in Sarajevo, arrests

 

REFERENCES:

  • Karaulac, Miroslav. „Andrićeva pisma Evgeniji Gojmerac“. Sveske Zadužbine Ive Andrića, III, (1985), 45–96.
  • Makale, Manfred. Zadnji popis pučanstva u Dalmaciji. Beč: Adria, 1912.
  • Morović, Hrvoje. Građa za bibliografiju splitske periodike. Novine 1875–1941. Split: Izdanja Naučne biblioteke, 1968.
  • Werk, Hugo. „Predratni omladinski pokret u Dalmaciji. Jedan dokumenat“. Nova Evropa, XII, br. 11, (1925), 363–366.
  • Zapisi dr Josipa Smodlake, Zemun: Mostar, 2012.
  • Bartulović, Niko. Od Revolucionarne Omladine do Orjune. Split: Direktorijum Orjune, 1925.
  • Dominković, Kristo P. Piljci i kržine. Uspomene i refleksije iz taoštva i internacije 1914.–1917. Dubrovnik, 1922.
  • Meštrović, Ivan. Uspomene na političke ljude i događaje. Zagreb: Matica hrvatska, 1969.
  • Nižetić-Čulić, Maja. „Iz moje stare bilježnice“. Sveske Zadužbine Ive Andrića, XVIII, (1999), 75–83.
  • Tartaglia, Oskar. Moje uspomene iz borbe protiv crno-žutog orla. Zagreb/Split, 1928.
  • Bendiš, Ivan. „Sokolstvo u Boki Kotorskoj“. Soko na Jadranu, VI, br. 6–7, (1931), 148–150.
  • Beroš, Josip. „Dalmacija pod terorom posljednje austrijske, Attemsove administracije“. Zadarska revija, XIII, br. 6, (1964), 562–577.
  • Beroš, Josip. „Dubrovčani – taoci i veleizdajnici za vrijeme prvog svjetskog rata“. Dubrovnik, IX, br. 4, (1966), 73–98.
  • Bralić, Ante, „Zadarski „fin-de siècle“ – Političke i društvene prilike u Zadru i Dalmaciji uoči Prvoga svjetskog rata“. Časopis za suvremenu povijest, XXXIX, br. 3, (2007), 731–775.
  • Dedijer, Vladimir. Sarajevo 1914. Beograd: Prosveta, 1966.
  • Gulić, Milan. „Odjek balkanskih ratova u Dalmaciji“. U: Balkanski ratovi 1912–1913: nova viđenja i tumačenja, Zbornik radova. Urednici Srđan Rudić i Miljan Milkić, 353–377. Beograd: Istorijski institut, Institut za strategijska istraživanja, 2013.
  • Horvat, Josip. Frano Supilo. Beograd: Nolit, 1961.
  • Horvat, Josip. Život jednog hrvatskog političara. Zagreb: Binoza, 1938.
  • Jurić, Ivan. Sarajevska tragedija Sofije i Ferdinanda. Metković: vlastita naklada, 2010.
  • Jurković, Ljubo i Milutinović, Kosta. „Jugoslavenski nacionalno-revolucionarni omladinski pokret u Zadru (1910–1914)“. Zadarska revija, XIV, br. 1, (1965), 1–26.
  • Kalinić, Vojin D. „Kulturni preporod Srba u severnoj Dalmaciji“. Doktorska disertacija, Univerzitet u Beogradu, Fakultet političkih nauka, 2014.
  • Karaula, Željko. „Sarajevski atentat – reakcije Hrvata i Srba u Kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji“. Zavod za hrvatsku povijest, XLIII, (2011), 255–291.
  • Karaulac, Miroslav. Rani Andrić. Beograd: Filip Višnjić, 2010.
  • Karuc, Niko. „Jugoslavenska omladina u Zadru (1910–1914)“. U: Geografija-ekonomija-saobraćaj-povijest-kultura, 619–628. Zagreb: Matica hrvatska, 1964.
  • Kuić, Ivanka. „Splitske novine u fondu Sveučilišne knjižnice u Splitu (1880.–1918.)“. Kulturna baština, XXXI, (2002), 281–310.
  • Machiedo-Mladinić, Norka. „Publicist i novinar Oskar Tartaglia (Split 1887.–Split 1950.)“. Kulturna baština, XXXII, (2005), 133–144.
  • Milutinović, Kosta. „Zadar pred Prvi svjetski rat“. Zadarska revija, XIII, br. 6, (1964), 485–503.
  • Milutinović, Kosta. „Istorijski lik Josipa Smodlake“. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Odjeljenje društvenih nauka, XV, (1972), 101–142.
  • Milutinović, Kosta. „Josip Smodlaka i jugoslavensko pitanje u Habsburškoj monarhiji“. Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Odjel za društvene znanosti, XVI, (1971), 163–287.
  • Milutinović, Kosta. „Josip Smodlaka (Povodom 100-godišnjice rođenja)“. Braničevo, XVI, br. 1, (1970), 25–40.
  • Milutinović, Kosta. „O pokretu Srba katolika u Dalmaciji, Dubrovniku i Boki Kotorskoj 1848–1914“. U: Zbornik o Srbima u Hrvatskoj, I. Urednik Vasilije Krestić, 33–90. Beograd: Srpska akademija nauka i umetnosti, Odbor za istoriju Srba u Hrvatskoj, 1989.
  • Perić, Ivo. Ante Trumbić na dalmatinskom političkom poprištu. Split: Muzej grada, 1984.
  • Perić, Ivo. Dubrovačka periodika 1848–1918. Dubrovnik: Jugoslovenska akademija znanosti i umjetnosti, 1980.
  • Perić, Ivo. Pero Čingrija. Dubrovnik: Časopis Dubrovnik, 1988.
  • Perić, Ivo. „Politički portret Pera Čingrije“. Institut za hrvatsku povijest, XII, (1979), 127–264.
  • Perić, Ivo. „Sto godina od početka izlaženja Crvene Hrvatske u Dubrovniku“. Republika,XLVII, br. 7–8, (1991), 176–181.
  • Petrinović, Ivo. „Ante Tresić Pavičić od starčevićanstva preko jugoslavenstva do povratka starčevićanstvu“. Kulturna baština, XXXI, (2002), 237–266.
  • Petrinović, Ivo. Politička misao Frana Supila. Split: Književni krug, 1988.
  • Petrinović, Ivo. „Politički lik Ante Tresića Pavičića“. Starine, LXIII, (2005), 195–221
  • Petrinović, Ivo. Politički život i nazori Ante Tresića Pavičića. Split: Književni krug, 1997.
  • Slijepčević, Pero. „Tok Sarajevskog atentata“. Nova Evropa, XI, br. 18, (1925), 572–574.
  • Živanović, Milan. „Dve demonstracije u Splitu i Šibeniku 1912. godine“. Radovi Instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru, III, (1957), 327–350.
  • Živanović, Milan Ž. Dubrovnik u borbi za ujedinjenje 1908–1918. Beograd: Istorijski institut, 1962.
  • Žutić, Nikola. Krajiški sokoli. Sokoli Srpske Krajine 1903–1941–1991. Beograd: Udruženje Srba iz Krajine i Hrvatske, Srpsko kulturno društvo Zora, 1998.
  • Žutić, Nikola. Niko Bartulović. Rimokatolik četnik, I, Beograd: Srpska radikalna stranka, 2010.
  • Žutić, Nikola. „Srpski sokolii Sarajevski atentat“. U: Srbija i politika velikih sila 1914–2014. Zbornik radova. Urednici Živojin Đurić i Miloš Knežević, 231–260. Beograd: Institut za političke studije, 2014.