Categories

Rade Ristanović, Phd
Institute for Contemporary History

Belgrade, Republic of Serbia

 

GERMAN MAN: THE ROLE OF COLONEL TANASIJE DINIĆ DURING THE SECOND WORLD WAR

Vol. XL, 2/2022, pp. 361–382
https://doi.org/10.29362/ist20veka.2022.2.ris.361-382

 

ABSTRACT/RESUME:

Tanasije Dinić was a hero from the Balkans and the First World War, a military intelligence officer, a man for special tasks of King Alexander Karadjordjević and a Member of Parliament during the interwar period. Apparently, before the Second World War, he also became an informant of the German intelligence service. In this paper, the author analyzes his career during the Second World War. During this period, he was a man of great trust of the occupiers. He was given special tasks such as investigating the March 27 coup, re-establishing the state administration and police formations. He was also the Minister of the Interior and Social Policy and Public Health. In privately he wrote reports for the occupier in which he analyzed various topics. He was one of the main people in charge of removing officials who were assessed as ideologically, politically and racially “unreliable”. He did not enjoy the trust of Prime Minister Milan Nedić, who considered Dinić to be a strict exponent of the Germans. This caused delays and tensions during his appointments, as well as numerous difficulties in his work. Dinić remained a German man until the end of the Second World War. In a situation where it was clear that Germans had lost the war, he met in Berlin with key people from the police and security sector, Ernst Kaltenbruner and Heinrich Miller. After the end of the war, he was arrested by the authorities in Yugoslavia and sentenced to death.

 

KEYWORDS: Tanasije Dinić, Kingdom of Yugoslavia, Second World War, Occupier, Milan Nedić’s Government, Collaboration, Intelligence Service, Officials

 

REFERENCES:

  • Avramovski, Živko. „Akcija jugoslovenske vlade protiv Zoguovog režima u Albaniji preko Cena bega Kryeziu (1926–1927)“. Albanološka istraživanja, br. 2, (1965), 225–242.
  • Borković, Milan. Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941–1944: knjiga prva (1941–1942). Beograd: Sloboda, 1979.
  • Borković, Milan. Kontrarevolucija u Srbiji: 1941–1944: Kvislinška uprava knjiga druga (1943–1944). Beograd: Sloboda, 1979.
  • Božović, Branislav. Beograd pod komesarskom upravom 1941. Beograd: Institut za savremenu istoriju, 1998.
  • Božović, Branislav. Specijalna policija u Beogradu 1941–1944. Beograd: Srpska školska knjiga, 2003.
  • Cvetković, Srđan, Rade Ristanović i Nebojša Stambolija. Kolaboracionisti pred sudom OZNE: saslušanja Milana Nedića, Dragomira Jovanovića, Tanasija Dinića i Koste Mušickog. Beograd: Institut za savremenu istoriju, 2018. DOI: 10.29362/2220.2018.cve
  • Janjetović, Zoran. U skladu sa nastalom potrebom…: prinudni rad u okupiranoj Srbiji 1941–1944. Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije, 2012.
  • Kadria, Sali. “A View on Albanian-Yugoslav relations during 1922–1923”. Istorija 20. veka, br. 1, (2022), 17–38. DOI: 10.29362/ist20veka.2022.1.kad.17-38
  • Krakov, Stanislav. General Milan Nedić: Prepuna čaša čemera. Beograd: Nova Iskra, 1995.
  • Mišić, Saša. Albanija prijatelj i protivnik: jugoslovenska politika prema Albaniji 1924–1927. Beograd: Službeni glasnik, 2009.
  • Ristanović, Rade. Beogradski ravnogorci: Jugoslovenska vojska u otadžbini i Ravnogorski pokret otpora u okupiranom Beogradu 1941–1944. Beograd: Institut za savremenu istoriju, 2020. DOI: 10.29362/2404.2020.ris
  • Ristović, Milan. Nemački „novi poredak“ i Jugoistočna Evropa: 1940/41–1944/45: planovi o budućnosti i praksa. Beograd: Vojnoizdavački i novinski centar, 1991.
  • Ristić, Ivan. „Rad vojne obaveštajne službe Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca prema Bugarskoj (s posebnim osvrtom na obaveštajnu delatnost Tanasija Dinića)“. Arhiv, časopis Arhiva Jugoslavije, br. 1, (2019), 129–151.
  • Simić, Bojan. „Atentat u Narodnoj skupštini marta 1936. – Pozadina, sudski proces, posledice“. U: Nauka i savremeni univerzitet 9, Novi pravci istraživanja u društvenim i humanističkim naukama. Urednici J. Šaranac Stamenković, Lj. Skrobić, M. Ilić i M. Kaličanin, 163–174. Niš: Filozofski fakultet, 2020.
  • Stojanović, Aleksandar. Ideje, politički projekti i praksa Vlade Milana Nedića. Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije, 2015.
  • Stojanović, Aleksandar. „Gradacija kolaboracije: različiti oblici i intenzitet saradnje sa okupatorom u Srbiji 1941–1944“. U: Drugi svetski rat 75 godina kasnije. Urednici Dalibor Denda, Bojan B. Dimitrijević i Dmitar Tasić, 385–405. Beograd–Banja Luka: Institut za strategijska istraživanja, Institut za noviju istoriju Srbije, Institut za savremenu istoriju, Univerzitet u Banjoj Luci, 2021.
  • Tucović, Radosav. „Policijski represivni aparat nacističke Nemačke i njegovi domaći instrumenti: Analiza delatnosti Dragomira Jovanovića i Augusta Majsnera u okupiranoj Srbiji (1941–1944)”. Doktorska disertacija, Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet, Odeljenje za istoriju, 2021.
  • Zečević, Miodrag. Dokumenta sa suđenja ravnogorskom pokretu 10. juni – 15. juli 1946. Beograd: SUBNOR Jugoslavije, 2001.
  • Žikić, Miloš. Aprilski rat u Moravskoj banovini: Peta armija Jugoslovenske vojske u ratu 1941. Beograd: Institut za savremenu istoriju, 2020. DOI: 10.29362/2435.2020.zik