Categories

Nemanja Dević, PhD
Institute for Contemporary History
Belgrade, Republic of Serbia

 

LEGALIZATION OF PARTISANS IN SERBIA 1941–1942

Vol. XXXIX, 1/2021, pp. 1–18
https://doi.org/10.29362/ist20veka.2021.1.dev.1-18

 

ABSTRACT/RESUME:

The collapse of the uprising in Serbia in the fall and winter of 1941 also opened the question of the fate of the guerrillas, members of the resistance movement who did not leave Serbia with their leaders. Most of them, especially the members of the partisan movement, found themselves under repression by the occupation and collaborationist authorities. Some of the insurgents remained on the ground and tried to save themselves by joining the military organization of the Serbian Government. Some of them did this spontaneously, but others started infiltrating on the orders of their superiors. Members of Colonel Mihailović’s Chetnik detachments began legalization on their own in November of 1941 and later with the approval of their commander; several thousand people remained in the ranks of the Serbian State Guard or in the Chetnik detachments of Kosta Pećanac until the spring of 1943. Some of them were involved in repressive acts against members of the rival partisan movement. On the other hand, some members and officers from the ranks of the NOP joined the collaborationist units, although to a much lesser extent. From February 1942, they also infiltrated [the collaborationist units] on the instructions of the Provincial Committee of the CPY for Serbia, in order to get weapons, equipment and information from the enemy. The phenomenon of partisan legalization was not local – it happened throughout Serbia and included several hundred former fighters, sometimes leaders and members of the CPY, who used their position to deal with the nationalist forces. This process was not discussed in historiographical works and syntheses about the partisan movement, although partisan memoirs and a number of preserved documents speak about it precisely. Although less prevalent in relation to the competing resistance movement in terms of characteristics, degree of cooperation, and general mass, the legalization of partisans remained one of the dark spots in the history of the partisan movement in Serbia, and also one of the examples of its “Machiavellian” strategy.

 

KEYWORDS: 1941, Serbia, Uprising, Partisans, Communist Party of Yugoslavia, Civil War, Legalization

 

REFERENCES:

  • Aleksić, Dragan. „Partizanski odredi u zapadnoj Srbiji u zimu 1941/1942. godine“. Magistarski rad, Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet, Odeljenje za istoriju, 1984.
  • Barker, Elizabeth. Britanska politika prema jugoistočnoj Evropi u Drugom svjetskom ratu. Zagreb: Globus, 1978. http://www.znaci.net/00001/1714.htm (pristupljeno 15. 8. 2020).
  • Bondžić Dragomir, i Milutin Živković. „Miladin Radulović Krcun (1912–1982). Prilozi za biografiju“. Tokovi istorije, 2, (2018), 119–141. DOI https://doi.org/10.31212/tokovi.2018.2.bon.119–141.
  • Borković, Milan. SKOJ i omladinski pokret u Srbiji. Beograd: Rad, 1970.
  • Božović, Branislav. Specijalna policija u Beogradu 1941–1944. Beograd: Zavod za udžbenike, 2014.
  • Čačanski kraj u Narodnooslobodilačkoj borbi. Čačak: Istorijski arhiv, 1968.
  • Davidović Goran, i Miloš Timotijević. Zatamnjena prošlost. Istorija ravnogoraca čačanskog kraja. Čačak: Međuopštinski istorijski arhiv, 2004.
  • Davidović Goran, i Miloš Timotijević. Osvetljavanje istine. Čačak: Narodni muzej, Istorijski arhiv, 2006.
  • Dimitrijević, Bojan. Valjevski ravnogorci. Valjevo: Srpska reč, Istorijski arhiv Valjevo, 1998.
  • Dimitrijević, Bojan. Vojska Nedićeve Srbije. Oružane snage srpske vlade 1941–1945. Beograd: Institut za savremenu istoriju, 2011.
  • Glišić Venceslav, i Gojko Miljanić. Rukovođenje narodnooslobodilačkom borbom u Srbiji 1941–1945. Beograd: Republički odbor SUBNOR-a, 1994.
  • Glišić, Venceslav. Teror i zločini nacističke Nemačke u Srbiji. Beograd: Rad, 1970.
  • Glišić, Venceslav. Užička republika. Beograd: Nolit, 1986.
  • Grujičić, Živorad. Zlatibor u ravnogorskom pokretu. Čajetina: Kulturno sportski centar, 2003.
  • Izvori za istoriju SKJ. Dokumenti centralnih organa KPJ. NOR i Revolucija (1941–1945), knj. 4. Priredio Venceslav Glišić. Beograd: Komunist, 1985.
  • Jakšić, Pavle. Nad uspomenama. Beograd: Rad, 1990.
  • Korać, Manojlo. Između Draže i Nedića. Kragujevac: Pogledi, 2015.
  • Krasić, Bogić. „Užički kraj 1942. godine“. Užički zbornik, br. 36, (2012), 440–450.
  • Krasić, Bogić. Užički okrug 1943. godine. Užice: Narodni muzej Užice, 2014.
  • Marinković Radovan, Tomislav Protić, i Jovan Radovanović. Dragačevo, slobodarski i revolucionarni razvoj. Čačak: Čačanski glas, 1981.
  • Marković, Saša. Bujice na Mlavi: građa o zbivanjima tokom narodnooslobodilačke borbe na teritoriji opštine Petrovac na Mlavi. Petrovac na Mlavi: Opštinski savez boraca, 1987.
  • Marković, Saša. Stazama smelih: monografija narodnooslobodilačkog rata na području opštine Požarevac. Požarevac: Kulturno-prosvetna zajednica opštine, 1979.
  • Milošević, Aleksandar. Srpska priča, sećanja iz rata i revolucije 1941–1945. Priredio Nemanja Dević. Beograd: Službeni glasnik, 2018.
  • Milunović, Marko. Od nemila do nedraga. Beograd: Kosmos, 1992.
  • Mladenović, Miloš. Lažni idoli i varljivi ideali. London, 1965.
  • Mrdaković, Radomir. Ustanička Toplica i pogibija Vidojevačke čete. Beograd: Novela, 1985.
  • Nikolić, Živojin. Jugoistočna Srbija u narodnooslobodilačkom ratu i revoluciji. Beograd: Institut za savremenu istoriju, 1979.
  • Nikolić Kosta, i Bojan Dimitrijević. General Dragoljub Mihailović (1893–1946), biografija. Beograd: Zavod za udžbenike, 2011.
  • Nikolić, Kosta. Istorija Ravnogorskog pokreta. Beograd: Zavod za udžbenike, 2014.
  • Pavlović, Stevan. Hitlerov novi antiporedak: Drugi svetski rat u Jugoslaviji. Beograd: Clio, 2009.
  • Parmaković, Dragoslav. Mačvanski (podrinski) Narodnooslobodilački odred 1941–1944. Šabac: Fond za narodnooslobodilačke borbe Podrinja, 1973.
  • Petranović, Branko. AVNOJ, revolucionarna smena vlasti 1942–1945. Beograd: Nolit, 1976.
  • Petranović, Branko. Srbija u Drugom svetskom ratu 1939–1945. Beograd: Vojnoizdavački i novinski centar, 1992.
  • Poznanović Rade, Milun Raonić, i Milorad Radojičić. Tragom izdaje. Valjevo: SUBNOR, 1987.
  • Rajevac, Aleksandar. Početak građanskog rata u okupiranoj Srbiji 1941. Novi Sad: Prometej, 2014.
  • Rančić Ivan, i Boris Tomanić. Orašački srez u listu Novo vreme 1941–1944. Beograd: Institut za savremenu istoriju, 2019.
  • Rasulić, Toma. Gročanska hronika. Grocka: Izvršni savet Skupštine opštine, 1988.
  • Samardžić, Miloslav. Draža i opšta istorija četničkog pokreta. Kragujevac: Pogledi, 2005.
  • Sekulović, Dobrivoje. Vrnjačka Banja sa okolinom u NOB i revoluciji 1941–1945. Beograd: Republički odbor SUBNOR Srbije, 1977.
  • Sekulović, Dobrivoje. Župa u Narodnooslobodilačkoj borbi 1941–1945. Aleksandrovac: Opštinski odbor SUBNOR, 1995.
  • Trifunović, Ljubomir. Portret bez rama. Niš: Imprimé, 2007.
  • Žarić, Darko. „Lice i naličje okupacije: slučaj nemačkog komandanta grada Prokuplja kapetana Hansa Vajcera“. Vojno-istorijski glasnik, br. 2, (2013), 227–234.
  • Živanović, Mirko. Svetli likovi iz tamnih dana. Minhen: Iskra, 1983.
  • Živković, Milutin. Između Velike Albanije i okupirane Srbije. Leposavić: Institut za srpsku kulturu, 2018.