Categories

Dalibor Velojić, PhD
Institute for Serbian Culture
Priština–Leposavić, Republic of Serbia

 

ENGINEER UNITS IN THE ROYAL YUGOSLAV ARMY 1918–1941

Vol. XXXIX, 2/2021, pp. 279–294
https://doi.org/10.29362/ist20veka.2021.2.vel.279-294

 

ABSTRACT/RESUME:

The formation of engineer units in the Royal Yugoslav Army during the 1920s and 1930s developed in two phases. The first was its engagement within the army divisions and in the second phase was the establishment of a unique engineering command, including pioneer, pontoon, and military traffic commands. Considering their different specialized activities, planned complex training demanded certain financial resources as well as an adequately qualified command staff. The lack of engineering officers and non-commissioned officers was one of the reasons why the recruits did not have regular lectures. Also, whole units were often sent out of their garrisons, especially for the purpose of strengthening the country’s borders, which posed a serious problem, which was not solved during the entire interwar period. Another problem was a small number of recruits, which is why they had to be taken over from other military units, plus the fact that they were mostly technically inexperienced and frequently even illiterate. In addition, modern equipment was scarce, all of which made good quality training impossible.

 

KEYWORDS: Royal Yugoslav Army, Engineering, Pioneer, Pontoon Engineer, Projects

 

REFERENCES:

  • Avramovski, Živko, prir. Britanci o Kraljevini Jugoslaviji, Beograd–Zagreb: Arhiv Jugoslavije–Globus, 1986.
  • Aranđelović, Nikola. „Značaj golubije pošte i njena primena“. Ratnik, VII/1922, 103–110.
  • Begović, Stojan. „Organizacija telegrafske službe u našoj vojsci“. Ratnik, VIII/1923, 32–44.
  • Bjelajac, Mile. Vojska Kraljevine SHS/Jugoslavije 1922–1935. Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije, 1994.
  • Bjelajac, Mile. Generali i admirali Kraljevine Jugoslavije. Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije, 2004.
  • V. B. „Inžinjerska oficirska škola“. Inžinjeriski glasnik, I–II/1931, 199–215.
  • Danda, Ć. „Motorizacija pontonira“. Inžinjerijski glasnik, I/1932, 45–58.
  • Danda, Ć. „Opažanja sa manevra 1929“. Inžinjerijski glasnik, III/1930, 153–158.
  • Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31. marta 1931. III. Beograd: Državna štamparija, 1938.
  • Đelošević, M. „Upotreba Pionira“. Ratnik, III/1924, 67–86.
  • Jovanović, Stevan. „Železničke jedinice“. Vojna enciklopedija, 10. Beograd: Vojnoizdavački zavod, 1972.
  • Manojlović, Pavle. „Naoružanje i upotreba pionira u ratu“. Ratnik, II/1938, 1–17.
  • Milićević, Milić. Reforma vojske Srbije 1897–1900. Beograd: Vojnoizdavački zavod, 2002.
  • Nedić, Milan. „Naša vojska i spomenik Neznanom junaku na Avali“, Ratnik, I/1939, 1–20.
  • Pavlović, Vojislav. „Odabiranje mladića za pontonire“. Inžinjeriski glasnik, V/1928, 78–82.
  • Ratković Kostić, Slavica. Evropeizacija srpske vojske 1878–1903. Beograd: Vojnoistorijski institut, 2007.
  • Rockov, Borivoje. „Inžinjerija“. Vojna enciklopedija, 3. Beograd: Vojnoizdavački zavod, 1972.
  • Simović, Božidar. „Zadaci železničkih jedinica u ratu“, Ratnik, X/1933, 65–82.
  • Terzić, Velimir. Jugoslavija u Aprilskom ratu 1941. Titograd: Grafički zavod, 1963.
  • M. Š. „Razmatranja o načinu spremanja inžinjerskih starešina i stručnim inžinjerskim školama“. Inžinjeriski glasnik, I/1934, 102–133.
  • Uredništvo, „Izrada spomenika Neznanom junaku na Avali“, Inžinjerijski glasnik, II/1936, 119–155; III/1937, 63–95; I/1937, 88–162.
  • Velojić, Dalibor. „Analfabetski kursevi u Vojsci Kraljevine SHS/Jugoslavije 1918–1941“, Istorija 20. veka, br. 1, (2019), 37–52. https://doi.org/10.29362/ist20veka.2019.1.vel.37-52
  • Velojić, Dalibor. Vojska u Nišu 1918–1941. Leposavić: Institut za srpsku kulturu Priština, 2014.
  • Vojno-sanitetski statistički godišnjak za 1926. i 1927. Beograd: Ministarstvo vojske i mornarice, 1929.