Categories

Petar Dragišić, PhD
Institute for Recent History of Serbia

Belgrade, Republic of Serbia

 

CROATIAN POLITICAL EMIGRATION AND YUGOSLAVIA IN THE EARLY 1980s. PREPARATIONS FOR THE FINAL CLASH

Vol. XXXVIII, 2/2020, pp. 203–218
https://doi.org/10.29362/ist20veka.2020.2.dra.203-218

 

ABSTRACT/RESUME:

From the end of World War II to the dissolution of Yugoslavia, Yugoslav political emigrants were in permanent conflict with the Yugoslav socialist system. Particularly active in the fight against their homeland were Croatian émigrés, who, in this peculiar, unconventional warfare, used not only propaganda, but also resorted to violence.

In the early 1980s the most influential Croatian émigré organizations were Hrvatsko narodno vijeće/Croatian National Council (HNV) and Hrvatski državotvorni pokret/Croatian Statehood Movement (HDP). While the Croatian National Council in its campaigns against Yugoslavia used chiefly political and propaganda tools, the Croatian Statehood Movement gave priority to violent methods. In comparison to the 1960s and the 1970s the terrorist activities of Croatian émigrés in the 1980s decreased in intensity. According to Yugoslav sources, in the last decade of Yugoslavia’s existence the Croatian émigrés focused their terrorist activities on targets on Yugoslav soil. In this life-and-death struggle the Yugoslav regime did not refrain from using the most radical methods. Nevertheless, the Croatian émigré organizations outlived socialist Yugoslavia and took active part in the wars of Yugoslav succession in the 1990s.

 

KEYWORDS: Croats, Emigration, Croatian National Council, Mate Meštrović, Yugoslavia

 

REFERENCES:

  • Bošković, Milo. Šesta kolona. Nastanak, organizacija i delovanje antijugoslovenske fašističke emigracije. Zagreb–Novi Sad: Dnevnik, 1985.
  • Bulatović Ljiljana, i Božidar Spasić. Smrt je njihov zanat: dokumenti ustaškog terorizma, Beograd: Politika, 1993.
  • Cvetković, Srđan. „Terorizam i jugoslovenska politička emigracija“. Istorija 20. veka, br. 2, (2014), 171–197. https://doi.org/10.29362/ist20veka.2014.2.cve.171-198
  • Dimitrijević, Bojan. „Istorijski aspekti terorizma u Srbiji“. Istorija 20. veka, 1, (2008), 131–140.
  • Dragišić, Petar. “Operation Phoenix in Yugoslavia in the Summer of 1972 and Yugoslav-Austrian Relations”. Tokovi istorije, 3, (2018), 87–106. https://doi.org/10.31212/tokovi.2018.3.dra.87-106
  • Dragišić Petar, i Olivera Dragišić. Jugoslavija i Bugarska 1944–1980: hronika neuspešnog prijateljstva. Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije, 2019.
  • Dragišić, Petar. Ko je pucao u Jugoslaviju? Jugoslovenska politička emigracija 1968–1980. Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije,
  • Jareb, Mario. „Hrvatska politička emigracija 1928–1990“. U: Hrvatska politika u XX stoljeću. Ur. Ljubomir Antić, 307–336. Zagreb: Matica hrvatska, 2006.
  • Kalabić, Radovan. Srpska emigracija. Prilozi za istoriju srpskog iseljeništva (1830–1992) – drugo, dopunjeno izdanje. Beograd/Njujork: b. i., 1995.
  • Makedonskijat v”pros v b”lgaro-jugoslavskite otnoshenija 1968–1989, chast 2. Sofija: D”rzhavna agencija „Arhivi“, 2012.
  • Meštrović, Mate. U vrtlogu hrvatske politike. Kazivanje Peri Zlataru. Zagreb: Golden marketing, 2003.
  • Pavlica, Branko. Antijugoslovenska aktivnost neprijateljske emigracije u SR Nemačkoj (1951–1984). Smederevo: Naš glas, 1990.
  • Ristanović, Petar. „Srpska intelektualna elita i kosovsko pitanje 1974–1989“. Doktorska disеrtacija, Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet, Odeljenje za istoriju, 2018.
  • Spasić, Božidar. Lasica koja govori: osnovne pretpostavke borbe protiv terorizma. Beograd: autor, 2000.
  • Vukušić, Bože. Tajni rat UDBE protiv hrvatskoga iseljeništva. Zagreb: Klub hrvatskih povratnika iz iseljeništva, 2001.