Categories

Michael Antolović, PhD
Faculty of Education in Sombor, University of Novi Sad
Novi Sad, Republic of Serbia

 

‘ONLY THOSE WHO HAVE SHOWN IN DEED THAT THEY ARE IN FAVOR OF SOCIALIST SELF-GOVERNANCE CAN ENGAGE IN WRITING AND TEACHING OF HISTORY’ – THE RISE AND FALL OF ‘VOJVODINIAN HISTORIOGRAPHY’ (1968-1993)

Vol. XL, 2/2022, pp. 277–300
https://doi.org/10.29362/ist20veka.2022.2.ant.277-300

 

ABSTRACT/RESUME:

Although historical writing enjoyed a long tradition in the region of Vojvodina, strong impetus to the development of scholarly historiography was given after the Second World War. Vojvodina became an autonomous province within the Socialist Republic of Serbia and as a part of the socialist project of the accelerated modernization Novi Sad it became a university center in 1954. At the newly founded Faculty of Philosophy the Department for History was established too. However, appraising its professors as well as a large part of students to be ‘bourgeois’ in their world view, the communist authorities tried to produce an ideologically proven cadre which would be entrusted with the research of contemporary history, i.e., the history of the Yugoslav Communist Party, the Second World War and the socialist revolution. As part of the constitutional changes in the late 1960s, confirmed in the Constitution of 1974, which attributed Vojvodina the status of a constitutive element of the Yugoslav federation, the ‘Vojvodinian historiography’ was also constituted as a special form of the party historiography. Institutionalized in the newly established Institute for the study of history of Vojvodina, ‘Vojvodinian historiography’ was expected to legitimize the new constitutional status of Vojvodina within Yugoslavia as well as the authority of the Vojvodinian communists by proving the ‘authenticity’ of the People’s Liberation War and the socialist revolution in Vojvodina. Focused exclusively on the history of the labor movement, the People’s Liberation War and the socialist revolution, ‘Vojvodinian historiography’ was in many ways impregnated with the ruling ideology. Its distinctive features included a cult of personality (of comrade Tito), political exclusiveness, utmost dogmatism which proclaimed that the ideology was scientific truth as well as the political functionalization of historical knowledge. The political changes in the late 1980s and the fall of the communist authorities in Vojvodina entailed the collapse of this regional form of the party historiography too.

 

KEYWORDS: Vojvodinian historiography’, Communism, Vojvodina, Marxism, Ideology

 

REFERENCES:

  • Antohi, Sorin, Balázs Trencsényi and Péter Apor (eds.). Narratives Unbound. Historical Studies in Post-Communist Eastern Europe. Budapest, New York: Central University Press, 2007.
  • Altrichter, Helmut, und Elisabeth Müller- Luckner (Hrsg.). Gegen Erinnerung. Geschichte als politisches Argument im Transformationsprozess Ost-, Ostmittel- und Südosteuropas. München: Oldenbourg, 2006. DOI: 10.1524/9783486596359
  • Antolović, Michael. „Modern Serbian Historiography between Nation-Building and Critical Scholarship. The Case of Ilarion Ruvarac (1832–1905)”. In: Historiography: Critical Readings. Vol. III: Scientific Models: From the West to the World. Ed. by Q. Edward Wang, 111–129. London: Bloomsbury Academic, 2021. DOI: 10.5040/9781350237117.0014
  • Antolović, Michael. „Writing History Under the «Dictatorship of the Proletariat»: Yugoslav historiography 1945–1991“. Revista de História das Ideias, vol. 39. 2ª Série, (2021), 49–73. DOI: 14195/2183-8925_39_2
  • Antolović, Michael, and Biljana Šimunović-Bešlin. „History as Vallis Aurea. Đorđe Stanković and the modernization of Serbian historiography”. Tokovi istorije, 3, (2018), 109–45. DOI: 10.31212/tokovi.2018.3.ant.109-145
  • Antolović, Mihael. „Srpska istoriografija o Nemcima u Vojvodini“. Spomenica Istorijskog arhiva Srem, 7, (2008), 149–165.
  • Antolović, Mihael. „Selektivna bibliografija Nikole L. Gaćeše“. Istraživanja, 19, (2008), 15–27.
  • Antolović, Mihael. Čedomir Popov. Intelektualna biografija. Novi Sad: Matica srpska, 2021.
  • Berger, Stefan. „Former GDR Historians in the Reunified Germany: An Alternative Historical Culture and its Attempts to Come to Terms with the GDR Past“. Journal of Contemporary History, vol. 38, no. 1, (2003), 63–83. DOI: 10.1177/0022009403038001964
  • Berger, Stefan. “’Fathers’ and their Fate in Modern European Historiography’”. Storia della Storiografia, 59-60, (2011), 228–247.
  • Bjelica, Slobodan. „Prilog proučavanju istorije Matice srpske i Filozofskog fakulteta u Novom Sadu“. Istraživanja, 25, (2014), 353–366.
  • Bjelica, Slobodan. Sporovi oko autonomije Vojvodine, vol. 1: 1961–1974. Beograd: Službeni glasnik, 2015.
  • Bondžić, „Saradnja naučnika Srbije i Hrvatske u okviru Jugoslavije“. In: Jugoslavija – između ujedinjenja i razlaza. Hrvatsko-srpski odnosi u kontekstu društvenog razvoja dve Jugoslavije 1918–1991. Ed. Bojan B. Dimitrijević and Mario Jareb, 191–208. Beograd: Institut za savremenu istoriju; Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2018. DOI: 10.29362/2237.bon.191-208
  • Brunnbauer, Ulf (ed.). (Re)writing History. Historiography in Southeast Europe After Socialism. Münster: LIT Verlag, 2004.
  • Calic, Marie-Janine. Geschichte Jugoslawiens im 20. Jahrhundert. München: C.H. Beck, 2010. DOI: 10.17104/9783406677571
  • Cerović, Ljubivoje. „Aktivnosti Pokrajinskog odbora Društva istoričara SAP Vojvodine“. Godišnjak Društva istoričara Vojvodine, (1974), 243–246.
  • Cerović, Ljubivoje. „Pogled na život i delo Karla Marksa“. Godišnjak Društva istoričara Vojvodine, (1981) [1983], 7–17.
  • Dašić, Miomir. „Riznica istoriografskih podataka za istoriju Jugoslavije“. In: Dobrilo Aranitović, Jugoslovenski istorijski časopis. Bibliografija 1935–1997. Beograd: Savez istoričara Jugoslavije, 1999.
  • Dimić, Ljubodrag. Istorija srpske državnosti. vol. 3: Srbija u Jugoslaviji. Novi Sad: SANU; „Beseda“, Društvo istoričara južnobačkog i sremskog okruga, 2001.
  • Dinić-Knežević, Dušanka. „Institut za istoriju“. In: Filozofski fakultet u Novom Sadu 1954–1984. Novi Sad: Filozofski fakultet, 1984, 51–57.
  • Došlić, Nenad. Matica srpska 1941–1955. Novi Sad: Matica srpska, 2011.
  • Dragović-Soso, Jasna.’Saviours of the Nation’. Serbia’s Intellectual Opposition and the Revival of Nationalism. Montreal, Kingston: McGill-Queen’s University Press, 2002.
  • Drča, Milan. „Dosadašnji rezultati i zadaci izdavačke delatnosti vojvođanske istoriografije, s posebnim osvrtom na ediciju ‘Vojvodina u borbi’, za period NOB-a i revolucije“. Istraživanja, 13, (1990), 243–247.
  • Filozofski fakultet u Novom Sadu 1954–1984. Novi Sad: Filozofski fakultet, 1984.
  • Forišković, Aleksandar. „Institut za izučavanje istorije Vojvodine“. Zbornik za istoriju MS, 1, (1970), 187–188.
  • Foucault, Michel. Archeology of Knowledge. London: Routledge, 2002.2
  • Hegediš, Antal, Mita Sekulić. Spomenica Arhiva Vojvodine. Sremski Karlovci: Arhiv Vojvodine, 1987.
  • „Istraživanja I-X. Sadržaj po autorima“, Istraživanja, 10, (1983), 315–325.
  • „Izveštaj o radu Društva istoričara Vojvodine“. Godišnjak Društva istoričara Vojvodine (1979) [1980], 217–223.
  • Janković, Branimir. Mijenjanje sebe same. Preobrazbe hrvatske historiografije kasnog socijalizma. Zagreb: Srednja Europa, 2016.
  • Jenkins, Keith. Re-thinking History. London: Routledge, 1991.
  • Jevtić, Miloš. Istoričari. Radovan Samardžić, Sima Ćirković, Vasilije Krestić, Čedomir Popov. Gornji Milanovac: Dečije novine, 1992.
  • Kasaš, Aleksandar. „Zapisnici Matične komisije za osnivanje Instituta za izučavanje istorije Vojvodine pre četiri decenije“. Spomenica Istorijskog arhiva Srem, 7, (2008), 127–145.
  • Kasaš, Aleksandar. „Sadržaj prvih dvadeset brojeva Istraživanja“. Istraživanja, 21, (2010), 439–483.
  • Kecić, Danilo. Revolucionarni radnički pokret u Vojvodini 1917–1921. Novi Sad: Institut za izučavanje istorije Vojvodine, 1972.
  • Kecić, Danilo. „Institut za istoriju Filozofskog fakulteta u Novom Sadu 1985–1994“. Rad Muzeja Vojvodine, 37–38, (1996), 203–207.
  • Koljanin, Dragica. „Vojvođanska istoriografija narodnooslobodilačkog rata i socijalističke revolucije – dostignuća i zadaci“. Istraživanja, 13, (1990), 213–224.
  • Končar, Ranko. Istorijskim mišljenjem do razumevanja prošlosti i savremenosti. Ed. by Milivoj Bešlin (Beograd: Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, 2021).
  • Koren, Snježana. Politika povijesti u Jugoslaviji (1945–1960). Komunistička partija Jugoslavije, nastava povijesti, historiografija. Zagreb: Srednja Europa, 2012.
  • Lampe, John R. Yugoslavia as History. Twice there was a Country. Cambridge: Cambridge University Press, 1996.
  • Lebl, Arpad. „Sa skupštine Društva istoričara Vojvodine – reč dr Arpada Lebla“. Godišnjak Društva istoričara Vojvodine, (1979) [1980], 213–215.
  • Lebl, Arpad. Građanske partije u Vojvodini 1887–1918. Novi Sad: Institut za istoriju, 1979.
  • Mačković, Stevan. „Godišnjak društva istoričara Vojvodine – popis autora i radova za godine 1974–1983“. Godišnjak Društva istoričara Vojvodine, (1983), 83–95.
  • Marković, Predrag J. „Kako (ni)smo pronašli ’pravu istorijsku istinu’? Srpska istoriografija posle 1991. godine“. Prispevski za novejšo zgodovino, vol. 44, no. 2, (2004), 45–66.
  • Marković, Predrag J., Nataša Milićević. „Serbian Historiography in the Time of Transition: a Struggle for Legitimacy“. Istorija 20. veka, vol. 25, no. 1, (2007), 145–166.
  • Mesaroš, Šandor. „O prvih sedam brojeva Zbornika za istoriju Matice srpske“. Godišnjak Društva istoričara Vojvodine, (1974), 271–275.
  • Milićević, Nataša. „Uporedna analiza radova Instituta za novejšo zgodovino i Instituta za noviju istoriju Srbije“. Tokovi istorije, 1–2, (2000), 111–128.
  • Najbar-Agičić, Magdalena. U skladu sa marksizmom ili činjenicama? Hrvatska historiografija 1945–1960. Zagreb: Ibis grafika, 2013.
  • Nikolić, Kosta. Prošlost bez istorije. Polemike u jugoslovenskoj istoriografiji 1961–1991. Beograd: Institut za savremenu istoriju, 2003.
  • Njegovan, Drago. „Prof. dr Ljubivoje Cerović (1936–2015)“. Rad Muzeja Vojvodine, 57, (2015), 278–279.
  • Njegovan, Drago. „Zvonimir Golubović (1931–2018)“. Rad Muzeja Vojvodine, 61, (2019), 243–245.
  • Palić, Milenko. „Kako smo organizovani?“. Godišnjak Društva istoričara Vojvodine, (1978) [1980], 227–230.
  • Palić, Milenko. „Deset godina rada Instituta za istoriju Vojvodine“. Godišnjak Društva istoričara Vojvodine, (1978) [1980], 19–25.
  • Palić, Milenko. „O Godišnjaku“. Godišnjak Društva istoričara Vojvodine, (1979) [1980], 225–227.
  • Palić, Milenko. „60 godina od konstituisanja komunističkog pokreta u Jugoslaviji“. Godišnjak Društva istoričara Vojvodine, (1979) [1980], 41–45.
  • Palić, Milenko. „O pojavama i problemima u istoriografiji“. Godišnjak Društva istoričara Vojvodine, (1983) [1986], 77–79.
  • Petranović, Branko. Srbija u Drugom svetskom ratu 1939–1945. Beograd: Vojnoizdavački i novinski centar, 1992.
  • Petranović, Branko. Bez bojazni od tabu-tema, prir. Momčilo Mitrović, Sava Dautović. Beograd: INIS, 2010.
  • Pleterski, Janko. Nacije, Jugoslavija, revolucija. Beograd: Komunist, 1986.
  • Popov, Čedomir, Aleksandar Forišković. „Na početku izlaženja“. Istraživanja, 1, (1971), 5–7.
  • Popov, Čedomir. „Uspešni rezultati i nove obaveze. Povodom desetogodišnjice Instituta za istoriju Vojvodine“. Dnevnik, 19. XI 1978, 17.
  • Popov, Čedomir (red.). Vojvodina u narodnooslobodilačkom ratu i socijalističkoj revoluciji 1941–1945. Novi Sad: Institut za istoriju, 1984.
  • Popov, Čedomir. Istorija na delu. Razgovori 1982–2012. Novi Sad: Matica srpska, 2017.
  • Predojević, Nenad. Istorisko društvo u Novom Sadu (1927–1941). Analitički inventar. Novi Sad: Arhiv Vojvodine, 2012.
  • Radojčić, Nikola. „Stogodišnji rad Matice srpske oko istorije“. In: Matica srpska 1826–1926. Novi Sad: Matica srpska, 1927, 205–242.
  • Samardžić, Radovan. Pisci srpske istorije, vol. III. Beograd: Prosveta, 1986.
  • Stanković, Đorđe. Iskušenja jugoslovenske istoriografije. Beograd: IRO „Rad“, 1988.
  • Stanković Đorđe, Ljubodrag Dimić. Istoriografija pod nadzorom. Prilozi istoriji istoriografije, ol. I– Beograd: Službeni list SRJ, 1996.
  • „Statut Društva istoričara Socijalističke Autonomne Pokrajine Vojvodine“. Godišnjak Društva istoričara Vojvodine, (1974), 251–259.
  • Subotić, Milan. Napred, u prošlost. Studije o politici istorije u Poljskoj, Ukrajini i Rusiji. Beograd: Fabrika knjiga, Peščanik, 2019.
  • Šimunović-Bešlin, Biljana. „Izdavačka delatnost Odseka za istoriju Filozofskog fakulteta u Novom Sadu“. Istraživanja, 21, (2010), 487–501.
  • Tankosić, Bogdan. „Zadaci u daljem razvoju istorijske nauke i nastave istorije“. Godišnjak Društva istoričara Vojvodine, (1983) [1986], 65–68.
  • Vladisavljević, Nebojša. Serbia’s Antibureaucratic Revolution: Milosevic, the Fall of Communism and Nationalist Mobilization. London: Palgrave MacMillan, 2008. DOI: 10.1057/9780230227798
  • Vojvođanski muzej 1947–1987. Novi Sad: Vojvođanski muzej, 1987.
  • Vranešević, Branislav. „Pregled rada I konferencije istoričara Vojvodine“. Godišnjak Istoriskog društva Vojvodine, (1951), 149–166.
  • Vranešević, Branislav. „Dr Arpad Lebl 1898–1982“. Godišnjak Društva istoričara Vojvodine, (1981) [1983], 183–187.