Vol. XLIV, 1/2026, pp. 75–100
https://doi.org/10.29362/ist20veka.2026.1.sko.75-100
ABSTRACT/RESUME:
According to the available data, suicides among Yugoslav partisans during the Second World War represented a statistically small share of the total number of deaths, but nevertheless amounted to hundreds of cases that are significant for any analysis of the partisan movement. In socialist Yugoslavia, partisans who took their own lives were not marginalised. Many of them were honoured with monuments, institutions were named after them, and they received awards such as the Order of the People’s Hero. However, their deaths raised complex and uncomfortable questions, especially regarding the Marxist ethical view that suicide constituted an unacceptable escape from captivity and torture, which a “true” partisan was expected to endure honourably without betrayal. In the post-war period attitudes towards partisan suicides were shaped less by Marxism and more by traditional cultural values, including religion, literature, and broader social ideals of heroic death. The suicides of female partisans form a distinct subcategory, as woman faced, in the event of capture, the additional threat of sexual violence. The circumstances that led to these suicides can generally be divided into several categories: hopeless military situations, prison conditions involving inevitable torture, and, occasionally, emotional despair following personal losses. For female partisans, the fear of sexual violence added another layer of tragedy. Similar patterns of suicides appeared across Yugoslavia, but this study focuses on Serbia and Slovenia, as both were under strict regime of occupation and experienced strong partisan movement involving many women. In Slovenia, about 250 partisans are recorded to have died by suicide, around 15 of them women (6%), while in Serbia, 23 cases of female partisan suicides have been documented so far. These comparisons reveal cultural differences: in Serbia, heroic suicides were more openly celebrated, reflecting a traditional national epic that honoured such deaths, while in Slovenia the dominant Catholic tradition, which strictly rejected suicide, influenced a more subdued treatment of the phenomenon.
KEYWORDS: Second World War, Yugoslavia, Slovenia, Serbia, suicide, National Liberation Movement, female partisans, partisans
REFERENCES:
- Antic, Ana. “The New Socialist Citizen and ‘Forgetting’ Authoritarianism: Psychiatry, Psychoanalysis, and Revolution in Socialist Yugoslavia”. In: Memory, Anniversaries and Mental Health in International Historical Perspective. Editors Rebecca Wynter, Jennifer Wallis and Rob Ellis, 65–88. Cham: Palgrave Macmillan, 2023. DOI: https://doi.org/10.1007/978-3-031-22978-7_3
- Barbagli, Marzio. Farewell to the World. A History of Suicide. Cambridge: Polity Press, 2015.
- Barry, Robert L. Breaking the Thread of Life. On Rational Suicide. New Brunswick, London: Transaction Publishers, 2012.
- Batinić, Jelena. Women and Yugoslav Partisans. A History of World War II Resistance. New York: Cambridge University Press, 2015. DOI: https://doi.org/10.1017/CBO9781316118627
- Bitunjac, Martina. Žene i ustaški pokret. Uključenost, sudjelovanje, nepravda. Zagreb: Srednja Europa, 2023.
- Bosiljčić, Slobodan. Timočka krajina. Zaječar: Istorijski arhiv „Timočka krajina” Zaječar, 1988.
- Brayley, Martin. World War II Allied Women’s Services. London: Osprey Publishing, 2001.
- Broz, Branko. Moj život uz Tita. Zagreb: Spektar, 1982.
- Budna Kodrič, Nataša, Jože Dežman, Janez Lušina. Gorenjski partizan – Gorenjski odred. Kranj: Partizanski knjižni klub, 1992.
- Centralna Srbija, priredio Aleksandar Vitorović. Beograd: Nolit, Prosveta, 1967.
- Dedić, Gordana, Milivoj Panić. Suicid u vojnoj sredini. Beograd: Medija centar „Odbrana“, 2015.
- Dedijer, Vladimir. „O partizanskom samožrtvovanju i herojskom samoubistvu“. Glas Srpske akademije nauka i umetnosti, Odeljenje istorijskih nauka, knj. 3, 1983.
- Dedijer, Vladimir. Novi prilozi za biografiju Josipa Broza Tita, 2. Rijeka: Liburnija, 1981.
- Dević, Nemanja. „Samoubistva u građanskom ratu u Srbiji 1941–1945. godine“. U: Ubistvo i samoubistvo u naučnom i umetničkom stvaralaštvu. Tematski zbornik naučnih radova. Uredili i priredili: Ivana Ženarju Rajović, Sena Mihailović Milošević, Marina Mijatović, Petar Ristanović, 421–439. Leposavić: Institut za srpsku kulturu Priština–Leposavić, 2024.
- Dević, Nemanja. Za partiju i Tita: partizanski pokret u Srbiji: 1941– Beograd: Službeni glasnik, Institut za savremenu istoriju, 2021.
- Dimitrijević, Dragoslav Beli. Kosmajski partizani, II. Beograd: Beogradski izdavačko-grafički zavod, Sopot: Opštinski odbor SUBNOR-a, 1983.
- Durkheim, Émile. Suicide. A Study in Sociology. London and New York: Routledge, 2002.
- Gabrič, Aleš. „Greh in kazen“. U: Vitomil Zupan. Važno je priti na grič. Življenje in delo Vitomila Zupana (1914–1987). Urednici Nela Malečkar, Ifigenija Simonović, Aleš Berger, Alenka Puhar, 260–276. Ljubljana: Mladinska knjiga, 2014.
- Gala, Aleksander. Ogenjca. Tragedija partizanskih ranjencev. Ljubljana: Partizanska knjiga, 1977.
- Glišić, Venceslav. Dosije o Blagoju Neškoviću. Prilozi za biografiju. Beograd: Službeni glasnik, 2011.
- Godeša, Bojan, Boris Mlakar i Mojca Šorn, Tadeja Tominšek Rihtar. „Žrtve druge svetovne vojne v Sloveniji“. Prispevki za novejšo zgodovino, XLII, 1 (2002), 121–130.
- Grgič, Silvo. Zločini okupatorjevih sodelavcev. 1. knjiga: izven boja pobiti in na druge načine umorjeni, ranjeni in ujeti slovenski partizani. Ljubljana: Društvo piscev zgodovine NOB Slovenije, Novo mesto: Tiskarna Novo mesto, Dolenjska založba, 1995.
- Heroine Jugoslavije. Zagreb: Spektar, 1980.
- Jancar-Webster, Barbara. Women and Revolution in Yugoslavia 1941–1945. Denver, Colorado: Arden Press 1990.
- Jaworski, Katrina. The Gender of Suicide. Knowledge Production, Theory and Suicidology. Surrey, Burlington: Ashgate, 2014.
- Joiner, Thomas. Why People Die by Suicide. Cambridge: Harvard University Press, 2005.
- Klajn, Hugo. Ratna neuroza Jugoslovena. Beograd: Sanitetska uprava JNA, 1955.
- Kostnapfel, Janko. Z vojno po vojni. Ljubljana: Društvo piscev zgodovine NOB Slovenije, 1994.
- Kostnapfel, Janko. Zakaj vojna. Ljubljana: Unigraf, 2007.
- Lester, David. „Suicide rates before, during and after the world wars“. European Psychiatry, 9 (1994), 262–264. DOI: https://doi.org/10.1017/S092493380000362X
- Linasi, Marjan. Žrtve druge svetovne vojne na območju mestne občine Slovenj Gradec. Slovenj Gradec: Mestna občina, 2002.
- Liška, Miklavž. „Padli borci in žrtve fašističnega terorja v občini Šentjur pri Celju“. U: Med Bočem in Bohorjem, urednik Marjan Žagar, 382–405. Rogaška Slatina: Delavska univerza, 1984.
- Marković, Saša. Stazama smelih. Monografija narodnooslobodilačkog rata na području opštine Požarevac. Požarevac: Kulturno prosvetna zajednica opštine Požarevac, 1979.
- Miladinović, Milan M. Osnovna moralna svojstva komunista. Subotica: Radnički univerzitet, 1973.
- Miladinović, Milan M. Osnovne moralne vrednosti socijalističke revolucije u Jugoslaviji 1941–1945. Leskovac: Biblioteka Narodnog muzeja, 1980.
- Milić, Anđelka. „Patrijarhalni poredak, revolucija i saznanje o položaju žene“. U: Srbija u modernizacijskim procesima 19. i 20. veka, II, Položaj žene kao merilo modernizacije, naučni skup. Urednik Latinka Perović, 551–559. Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije, 1998.
- Mindoljević Drakulić, Aleksandra. Suicid. Fenomenologija i psihodinamika. Zagreb: Medicinska naklada, 2013.
- Na ratištima i stratištima. Prosvetni radnici poginuli u narodnooslobodilačkoj borbi 1941–1945, I. Beograd: Društvo za izučavanje narodnog učiteljstva Jugoslavije, Prosvetni pregled, 1985.
- Ostrovška, Milica. Kljub vsemu odpor. Knjiga 3: od junaške borbe v Studencih dne 15. julija 1944 do osvoboditve. Maribor: Obzorja, 1968.
- Pantelić, Ivana, i Stanislava Barać. „‘Trajnost revolucije zavisi od toga u kojoj meri u njoj učestvuju žene’. Komunistička partija Jugoslavije i ideologema nove žene (1919–1940)“. U: Novi čovek. Konstituisanje srpskog i jugoslovenskog društva u 20. veku kroz ideologije i javne politike, uredio Aleksandar Stojanović, 79–122. Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije, 2023. DOI: https://doi.org/10.31212/novi.covek.2023.24.pan.79-122
- Pantelić, Ivana. Partizanke kao građanke. Društvena emancipacija partizanki u Srbiji 1945–1953. Beograd: Institut za savremenu istoriju, Evoluta, 2011.
- Pavlović, Stevan K. Hitlerov novi antiporedak. Drugi svetski rat u Jugoslaviji. Beograd: Clio, 2009.
- Perica, Vjekoslav. „Kult narodnih heroja i patriotska mitologija titoizma“. U: Mitovi epohe socijalizma, 93–129. Novi Sad: Centar za istoriju, demokratiju i pomirenje, Sremska Kamenica: Fakultet za evropske pravno-političke studije, 2010.
- Peta zemaljska konferencija KPJ (19–23. oktobar 1940). Izvori za istoriju SKJ. Priredili Pero Damjanović, Milovan Bosić, Dragica Lazarević. Beograd: Izdavački centar Komunist, 1980.
- Pirjevec, Jože. Partizani. Zagreb: Srednja Europa, 2023.
- Popović, Strahinja. Boško i Vera Vrebalov. Novi Sad: Institut za istoriju, 1983.
- Ratej, Mateja. Begunstvo profesorja Tofana. Kulturnozgodovinski prerez Maribora v dvajsetih letih 20. stoletja. Ljubljana: Modrijan, 2015.
- Riemer, Jeffrey W. “Durkheim’s ‘Heroic Suicide’ in Military Combat”. Armed Forces & Society, Vol. 25, No. 1, Fall 1998, 103–120. DOI: https://doi.org/10.1177/0095327X9802500106
- Sanitetska služba u narodnooslobodilačkom ratu Jugoslavije 1941–1945, Knj. 3. Nastanak i razvoj sanitetske službe u oružanim snagama narodnooslobodilačkog pokreta u Sloveniji, Srbiji, Vojvodini, Kosovu i Metohiji. Beograd: Vojnoizdavački i novinski centar, 1989.
- Seferović, Mensur. Razmeđa Živke Damnjanović. Beograd: Narodna knjiga, 1982.
- Slovenke v narodnoosvobodilnem boju I-II. Zbornik dokumentov, člankov in spominov. Ljubljana: Zavod Borec, 1970.
- Smiljanić, Ivan. “‘We ourselves proudly chose death.’ The Concept of Heroic Partisan Suicide in Slovenia in the Yugoslav Context”. Prispevki za novejšo zgodovino, LXIV, 2 (2024), 187–224. DOI: https://doi.org/10.51663/pnz.64.2.09
- Škodrić, Ljubinka i Nemanja Dević. “Suicide among Members of the People’s Liberation Movement in Occupied Serbia 1941–1944”. Istraživanja. Јournal of Historical Researches, 35, (2024), 216–235. DOI: https://doi.org/10.19090/i.2024.35.216-235
- Škodrić, Ljubinka. Žena u okupiranoj Srbiji 1941–1945. Beograd: Arhipelag, Institut za savremenu istoriju, 2020.
- Tepavac, Mirko. Moj Drugi svetski rat i mir. O ratu posle rata. Autobiografski zapisi. Zagreb: Razlog, 2012.
- Tomanić, Boris. Zbornik mrtvih. Žrtve Drugog svetskog rata na području Aranđelovca i Topole. Aranđelovac–Beograd: Narodni muzej Aranđelovac, Institut za savremenu istoriju, 2023.
- Vining, Margaret. “Women Join the Armed Forces: The Transformation of Women’s Military Work in World War II and After (1939–1947)”. In: A Companion to Women’s Military History. Edited by Barton C. Hacker and Margaret Vining, 233–289. Leiden: Brill, 2012. DOI: https://doi.org/10.1163/9789004206823_008
- Vujinović, Miodrag, Miloljub S. Pantović. Heroj Trepuša. Čačak: Međuopštinski istorijski arhiv Čačak, 1983.
- Wiesinger, Barbara N. „Rat partizanki. Žene u oružanom otporu u Jugoslaviji 1941–1945“. Historijska traganja, 4 (2009), 201–226.
- Zajc, Marko. “Suicide as a Slovenian Metaphor: on the Intellectual History of Suicide as a Metaphor in Socialist Slovenia”. Prispevki za novejšo zgodovino, LXIV, 2 (2024), 225–248.
- Zupan, Vitomil. Levitan: roman, ali pa tudi ne. Ljubljana: Cankarjeva založba, 1982.
- Žene Srbije u NOB. Urednik Bosa Cvetić. Beograd: Nolit, 1975.
- Živanović, Boško, Damnjan Popović, Miodrag Jovanović. Pomoravlje u narodnooslobodilačkoj borbi 1941–1945. Svetozarevo: Sreski odbor saveza boraca NOR, 1961.