Categories

Aleksej Timofejev, PhD
Faculty of Philosophy, University of Belgrade
Belgrade, Republic of Serbia

 

“PATIENT ZERO”: THE BEGINNINGS OF THE SOVIET INTELLIGENCE SERVICE IN THE KINGDOM OF YUGOSLAVIA

Vol. XLI, 2/2023, pp. 303–322
https://doi.org/10.29362/ist20veka.2023.2.tim.303-322

 

ABSTRACT/RESUME:

Attempts of the Soviet political intelligence service to penetrate the Russian emigration in Yugoslavia / Kingdom SHS had been made since the twenties mainly in the capital of the Kingdom. In that period, the left-wing Zemgor organization began to operate in the Kingdom, led by Vladimir I. Lebedev and Fedor E. Mahin. In the same period, red Moscow tried to create illegal contacts with the federalists in Montenegro and with the former members of „Black Hand” in Serbia. Another attempt to penetrate was made through Russian educational institutions, primarily the Russian-Serbian high school in Belgrade. Two of its first directors Vladimir D. Pletnjov and Ivan M. Malinjin get acquainted with the members of “Black Hand” even before 1917, and in Belgrade they actively protected leftist students and teachers in school. The organizers and core staff of the Union of Soviet Patriots, an emigrant illegal organization during the Second World War, emerged from the ranks of school students. The Soviet military intelligence service began to operate in Yugoslavia only from the beginning of the Second World War (more precisely, until the arrival of the Soviet military attaché in Belgrade. The political intelligence service (INO NKVD) began its operations much earlier, and concentrated its activities against the Russian. There are two figures connected to the NKVD activities in the Kingdom of Yugoslavia: Fedor Mahin and Leonid Linitsky. When F. Mahin arrived to the Supreme Headquarters of the NOVJ in 1942, he contacted Moscow and mentioned his old relations with the NKVD through “Vladimir Pravdin”. It was Roland Abbiat (Roland Abbiat) who managed the bar “Pti Pari” in Belgrade from the spring of 1933 to the summer of 1937 while he was an illegal resident of the NKVD.

 

KEYWORDS: Intelligence work, Soviet-Yugoslav relations, Russian emigration, Resistance movement, Communist illegality, History of the taverns

 

REFERENCES:

  • Agafonov (Gljancev), Aleksandr. Zapiski bojca Armii tenej. Moskva-Berlin: Direct media, 2019.
  • Antanasievich, Irina. „O memorial’nom komplekse ’Russkij Nekropol’’ na Novom kladbishhe (Novo-Groble) v Belgrade: spravka“. U: 1917 god v istorii i sud’be rossijskogo zarubezh’ja: Materialy Mezhdunarodnoj nauchno-prosvetitel’skoj konferencii (Moskva, 26-28 oktjabrja 2017 goda), sost. Marina Sorokina, 533‒555. Moskva: Dom russkogo zarubezh’ja im. A. Solzhenicyna, 2017.
  • Antonov, Vladimir. „Razvedchik, vrach… I snova razvedchik“. Nezavisimoe voennoe obozrenie, 25. 4. 2008.
  • Arsen’ev Aleksej, Mihail Ordovskij-Tanaevskij. Gimnazija v licah. Pervaja russko–serbskaja gimnazija v Belgrade (1920–1944), Kn. 1. Belgrad – Moskva: Arhiv Serbskoj Pravoslavnoj Cerkvi, Centr rossijskih i vostochno-slavjanskih issledovanij im. Miroslava Jovanovicha Filosofskogo fakul’teta Belgradskogo Universiteta, Institut slavjanovedenija Rossijskoj akademii nauk, 2018.
  • Arsen’ev, Aleksej. U izluchiny Dunaja: ocherki zhizni i dejatel’nosti russkih v Novom Sadu. Moskva: Russkij put’, 1999.
  • Balaban, Milan. Yugoslav-Czechoslovak Economic Relations between 1918 and 1938 year. PhD thesis. Brno: Masaryk University Faculty of Arts Department of History, 2016.
  • Brjanchaninov, Aleksandr, Vladimir Pletnev, Dushan Semiz, Mihail Chubinskij. Interesy na Balkanah i pravitel’stvennoe soobshhenie. Stat’i gruppy progressivnyh obshhestvennyh dejatelej. Sankt-Peterburg: tipografija Viktorija, 1913.
  • Bürgisser, Thomas. “Die Lenzburgerin und der Agentenmord in Lausanne”. Lenzburger Bezirksanzeiger, 8. 2017.
  • Dedijer, Vladimir. Novi prilozi za biografiju Josipa Broza Tita. Tom 3. Zagreb–Rijeka: Mladost–Liburnija, 1984.
  • Denda, Dalibor. Šlem i šajkača. Vojni faktor i jugoslovensko-nemački odnosi 1918–1941. Novi Sad: Matica srpska, 2019.
  • Dorba, Ivan (Chebotaev, Vladimir). Belye teni. Moskva: Molodaja gvardija, 1981.
  • Dorba, Ivan (Chebotaev, Vladimir). Pod opushhennym zabralom. Moskva: Molodaja gvardija, 1981.
  • Dorba, Ivan (Chebotaev, Vladimir). Svoj sredi chuzhih. V omute istiny. Moskva: Veche, 2012.
  • Ermakov, Nikolaj. „Nepovtorimyj put’ L. L. Linickogo“. U: Ocherki istorii rossijskoj vneshnej razvedki, t. 3. Moskva: Mezhdunarodnye otnoshenija, 1997.
  • Ganin, Andrej. Svoj među tuđima i tuđ među svojima: sudbina ruskog oficira i jugoslovenskog generala Fjodora Mahina. Beograd: Evoluta, 2021.
  • Gasparjan, Armen. Operacija „Trest“. Sovetskaja razvedka protiv russkoj jemigracii. 1921–1937 gg. Moskva: Veche, 2008.
  • Gousseff Catherine, Olga Pichon-Bobrinskoy. “Les archives du comité directeur du Zemgor“. Cahiers du monde russe, 2–3, (2002). DOI: https://doi.org/10.4000/monderusse.8515
  • Gurkovskij, Vladlen. Rossijskie kadetskie korpusa za rubezhom. Moskva: Belyj Bereg, 2009.
  • Jakovlev, Aleksandr, red. 1941 god. Kniga vtoraja. Moskva: Demokratija, 1941.
  • Johina, Natalija. „’Istorija Russkogo Soprotivlenija… eshhe ne napisana’: K istorii Sojuza sovetskih patriotov v Jugoslavii v gody Vtoroj mirovoj vojny“. Ezhegodnik Doma russkogo zarubezh’ja im. A. Solzhenicyna, (2014/2015).
  • Jovanović, Miroslav. „O jednoj zabuni u našoj istoriografiji ili ko je V. Lebedev?”. Zbornik Filozofskog fakulteta. Serija A: istorijske nauke. Knjiga XVIII. Spomenica Radovana Samardžića, (1994), 337–354.
  • Jovanović, Miroslav. Ruska emigracija na Balkanu: (1920–1940). Beograd: Čigoja štampa, 2006.
  • Junak, Viktor. Razvedchik Linickij. Moskva: Veche, 2020.
  • Kochik, Valerij. „My mozhem byt’ vam polezny. Razvedki SSSR i Chehoslovakii tesno sotrudnichali mezhdu soboj s serediny 1930-h godov“. Nezavisimoe voennoe obozrenie, 23. 3. 2007.
  • Kohlbauer-Fritz, Gabriele. “Die jiddische Subkultur in Wien und die jüdische Arbeiterbewegung”. In: Judentum und Arbeiterbewegung: Das Ringen um Emanzipation in der ersten Hälfte des 20. Jahrhunderts. (Hrsg.), Markus Bӧrner, Anja Jungfer and Jakob Stürman, 51–62. Berlin – Boston: De Gruyter Oldenbourg, 2018. DOI: https://doi.org/10.1515/9783110523935-006
  • Kolpakidi Aleksandr, Dmitrij Prohorov. KGB: Prikazano likvidirovat’. Specoperacii sovetskih specsluzhb 1918–1941. Moskva: Jauza – Jeksmo, 2004.
  • Kolpakidi Aleksandr, Klim Degtjarev. Vneshnjaja razvedka SSSR. Moskva: Jeksmo, 2009.
  • Kolpakidi, Aleksandar. „Sovjetska obaveštajna služba u Jugoslaviji za vreme Drugog svetskog rata“. Vojno-istorijski glasnik, posebno izdanje „80 godina od početka antifašističke borbe u Srbiji i Jugoslaviji (1941–2021)“, (2022), 248–278.
  • Kukoleča, Stevan. Industrija Jugoslavije: 1918–1938. Beograd: Balkanska štampa, 1941.
  • Mahin, Fedor. Kina u plamenu: (savremeni problemi Dalekog istoka). Beograd: Knjižara Koste Jov. Mihailovića, 1939.
  • Makhine, Théodore. L’armée rouge: la puissance militaire de l’URSS: avec trois cartes. Paris: Payot, 1938.
  • McLoughlin, Barry. “Sowjetische Spionage in Österreich. 1927-1938”. In: Kommunismus in Österreich 1918-1938. Hrsg. Barry McLoughlin, Hannes Leidinger, Verena Moritz, 397-409. Innsbruck: Studien Verlag, 2009.
  • Mićić, Srđan. Od birokratije do diplomatije. Istorija jugoslovenske diplomatske službe 1918–1939. Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije, 2018.
  • Mordvinkin, Jurij. Belogvardejcy. S. l.: s. n., 2001.
  • Morozov, Konstantin. Sudebnyj process socialistov-revoljucionerov i tjuremnoe protivostojanie (1922–1926): jetika i taktika protivoborstva. Moskva: ROSSPJeN, 2005.
  • Nemačka obaveštajna služba, Knj. 6: Nemačka obaveštajna služba u okupiranoj Jugoslaviji: primeri rada nemačke obaveštajne službe. Beograd: Državni sekretarijat za unutrašnje poslove FNRJ, 1960.
  • Nikulin, Lev. Mertvaja zyb’. Petrozavodsk: Karelija, 1987.
  • Pertot, Vladimir. Ekonomika međunarodne razmjene u uvjetima intervencionizma. Zagreb: Informator, 1979.
  • Poreckaja, Elizaveta. Nashi. Vospominanija ob Ignatii Rajsse i ego tovarishhah. Moskva: Voenno-diplomaticheskaja akademija, 1992.
  • Puškadija-Ribkin, Tatjana. Emigranti iz Rusije u kulturnom i znanstvenom životu Zagreba. Zagreb: Prosvjeta, 2006.
  • Ristović, Milan. Nemački novi poredak i Jugoistočna Evropa: 1940/41–1944/45: planovi o budućnosti i praksa. Beograd: Službeni glasnik, 2005.
  • Rozenberg, Vladimir. Inostrani kapital u jugoslovenskoj privredi: u bankarstvu, industriji, trgovini, transportu, osiguranju i ostalim granama privredne delatnosti. Beograd: Privredni pregled, 1937.
  • Russko-serbskaja gimnazija. Pamjatka. Belgrad 1920–1944. N’ju Jork – Vashington –San Francisko – Karakas – Bujeno Ajres: Ob”edinenie I russko-serbskoj gimnazii v Belgrade, 1986.
  • Semenov, Mihail. Korol’ dolzhen umeret’. San-Paulo: s. n., 1961.
  • Semiz, Dušan. „Majevci“. Nova Evropa, knj. XVI, br. 7, 11. 10. 1927.
  • Shul’gin, Vasilij. Tri stolicy. Moskva: Sovremennik, 1991.
  • Stambolija, Nebojša, Rade Ristanović, Radosav Tucović, (priređivači). Kolaboracionisti pred sudom OZNE II: Saslušanja Božidara Bećarevića, Svetozara Vujkovića, Velibora Jonića i Nikolaja Gubareva. Beograd: Institut za savremenu istoriju – Društvo za urbanu istoriju, 2022. DOI: https://doi.org/10.29362/2602.2022.sta
  • Struve, Gleb. Russkaja literatura v izgnanii: Kratkij biograficheskij slovar’ russkogo Zarubezh’ja. Parizh–Moskva: YMCA Press – Russkij put’, 1996.
  • Sudoplatov, Pavel. Specoperacii. Lubjanka i Kreml’ 1930–1950 gody. Moskva: Olma-press, 1997.
  • Timofejev Aleksej, Goran Miloradović, Aleksandr Silkin, (priređivači). Moskva–Srbija, Beograd–Rusija: dokumenta i materijali. Tom 4: Rusko-srpski odnosi. 1917–1945. Beograd–Moskva: Arhiv Srbije, Glavnoe arhivnoe upravlenie goroda Moskvy, 2017.
  • Timofejev, Aleksej, priređivač. Ruski emigranti u Jugoslaviji – pripadnici pokreta otpora tokom Drugog svetskog rata. Beograd: Arhiv Srbije – Centar za ruske i istočnoevropske studije „Miroslav Jovanović“ Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, 2022.
  • Timofejev, Aleksej. Rusi i Drugi svetski rat u Jugoslaviji: uticaj SSSR-a i ruskih emigranata na događaje u Jugoslaviji 1941–1945. Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije, 2011.
  • Vinaver, Vuk. Svetska ekonomska kriza u Podunavlju i nemački prodor 1929–1934. Beograd: Institut za savremenu istoriju, 1987.
  • Vistoropski, Fedor, odg. ured. Učite ruski: časopis za praktično učenje ruskog jezika i književnosti, 1–2. Beograd: Štamparija i litografija Radenković, 1940.
  • Živanović, Milana. “Russian Émigrés in the Resistance Movement in the Territories of Yugoslavia 1941-1945 – Scale, Range and Results of Their Activities”. In: Anti-Axis Resistance in Southeastern Europe, 1940-1944. Forms and Varieties. John Paul Newman, Rade Ristanović, Ljubinka Škodrić, 127-141. Leiden: Brill, 2023.
  • Živanović, Milana. „Istraga u Prvom ruskom kadetskom korpusu velikog kneza Konstantina Konstantinoviča u Beloj Crkvi 1934. godine“. Tokovi istorije, 1, (2022), 43–69. DOI: https://doi.org/10.31212/tokovi.2022.1.ziv.43-69
  • Životić, Aleksandar. „Sovjetske procene jugoslovenske odbrambene moći (1935–1936)“. Vojno-istorijski glasnik, br. 1, (2021), 100–118.